Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić bio je prvi na redu. Prezentirajući svoj program, kazao je da postoje prigovori nerješenim predmetima i oko poštenja sudaca. 'Sve skupa se svodi na prigovor da je pravosuđe izgubilo minimalnu dozu povjerenju čime je sudački rad bitno otežan i to se osjeća', kazao je.

'Problem nerješenih predmeta se javnosti već 20 godina prezentira da je to problem sudačkog nerada i kada iz sudstva stižu blagi prigovori da to nije tako, to se odbacuje', dodao je. Usporedio je situaciju kod nas sa zemljama EU-a. Najbolje je, kaže, usporedit se s Njemačkom.

'Vidi se da te zemlje nemaju problem nerješenih predmeta...Ispada da su njemački suci vrijedni, hrvatski suci su ljenčine, no to nije točno. U Italiji se isto prigovara da je sustav spor. Tamo građani imaju tradiciju varati državu. Razlike postoje, no tamo su svi svjesni da nije poanta u radu i neradu sudaca. Ono što sam ja napisao i što je razlika u odnosu na sve koji su o tome govorili, ja sam ponudio sistemska rješenja za to', istaknuo je.

'Rješenja zahtjevaju organizaciju i koordinaciju samog sustava. Kod nas od milijun predmeta koji se stvaraju svake godine, oni stvaraju zagušenje sustava. Poanta je da treba napraviti uvjet što treba raditi i postaviti dijagnozu kao u medicini. U tih milijun predmeta, 200 do 300 tisuća su sporovi koji imaju veze sa samom državom, državnim poduzećima i jedinicama lokalne samouprave...To je posljedica nedovoljne kvalitete upravljanja. Događa se da jedinica lokalne samouprave tuži poduzeće u svojem vlasništvu', kazao je.

'Ako se to sredi, napravili su kolosalan posao', dodao je.

Dio problema je i u pogrešnom stavu trgovačkih sudova. Jedno 300.000 sporova godišnje su zbog neplaćanja računa. kada se oduzme značaj i smisao računa, što se događa? Kada dopustimo da za svaki račun koji je uredno izdan i protiv njega nije bilo pravovremenog prigovora, onda kada se može otvoriti parnica o svakom neplaćenom računu, jasno je da ćemo imati toliko parnica. A to se može spriječiti', kazao je.

'Treba promijeniti praksu javnih bilježnika milom ili silom. Francuzi su im oduzeli dio ovlaštenja', istaknuo je.

'Sudovi ne provode nešto propisno 1996. a to je da prigovor mora biti obrazložen', kazao je.

Problem su i osiguravateljska društva. Ne treba samo gledati broj predmeta, već malo ući u dubinu', dodao je.

Kada je kod nas podizvođač tužio izvođača za pola milijuna kuna, ovaj ga je zavlačio i onda se takav zahtjev odbijao.

Bez primjena načela dobre vjere i zloporabe pravnog sustava je temelj', dodao je u izlaganju kojim je probio vremenski rok. Kazao je da još nije izložio niti 20 posto onog što je pripremio.

Dražen Bošnjaković (HDZ) kazao je da postoji teza da je cijelo pravosuđe zaraženo korupcijom i pitao kako se s time misli nositi.

Dobronić je kazao da su to besmislice i da preko 90 posto sudaca ne da nije korumpirano, već čestito rade posao. 'Sudstvo kao grana mora biti sto posto provjereno. Ne smije biti propust ni kod jednog suca. Ja ne znam je li to jedan ili dva posto. Toga nema niti toliko, no to je dovoljno da se naruši nepovjerenje. Zbog tih jedan ili dva posto trpi cijeli sustav. Standardno u EU imate podatke. U Engleskoj su u 200 godina dva suca otpuštena zbog dokazane korupcije, kod nas u par godina 4-5. Većina trpi zbog minimalnog broja koji je ušao u sustav, a da nije trebao. Meni već sada ljudi šalju pritužbe, to treba ispitati. Dobar dio pritužbi, tj. veći dio je zlonamjeran. No, negdje i ima istinitih. Treba više biti detektiv nego sudac. Ako postoji stvarna sumnja na korupciju, tu se nema što filozofirati', pojasnio je.

Dodao je da kada ljudi izgube na sudu, odmah tvrde da je sud korumpiran.

Krunoslav Katičić (HDZ) pitao je Dobronića koja mu je osobna motivacija za kandidaturu i zašto smatra da treba odbacivati tužbe protiv novinara.

Dobronić nije odgovorio konkretno, već je govorio o potrošačkim pravima. 'Potrošačko pravo i ovrhe...To je jedna od motivacija.

Na pitanje Damira Habijana (HDZ) koje konkretne mjere predlaže, kazao je da treba krenuti u reorganizaciju. Treba privrednike upoznati s time što je račun i kako postupati s njime. Treba promjeniti praksu javnih bilježnika. Treće, na sudovima organizirati drugačiji način rada. Kada stiugnu prigovori treba procjenjivati hoćemo li ih odbaciti ili ne. Tako ćemo smanjiti za 50 posto parnica. To radi Austrija. Imaju stabilnu uhodanu praksi i nema prigovora jer ljudi znaju da će im biti odbačen', kazao je.

Kazao je da se predsjednici sudova ne bave organizacijom, nego brojem predmeta.

Marija Jelkovac (HDZ) pitala je Dobronića o neispunjavanjui sudačke norme u 2019. 'Ja sam se u toj godini bavio ili starijim predsmetima i rješavao sam dosta spisa drugih sudaca koji se vode kao rješeni. Kada ne pazite specijalno na to, onda se to može dogoditi. Donio sam jednu presudu na temelju odricanja i ta je presuda bila na 80 milijuna kuna kojih se tužitelj odrekao. Kada sam gledao kako se ta presuda vrednuje, sam se zabezeknuo. Ona se u bodovanju izjednačava s rješenjima o prekidu. Presuda nije isto što i rješenje...Ja sam trebao to na vrijeme gledati i neke male spise riješiti u dva, tri dana...

Na pitanje kako kontrolirati rad sudaca, kazao je da treba kontrolirati kvalitetu sudskih odluka. Ne možemo biti jedina zemlja članica EU koja provodi normu. Slovenija, Njemačka ne maju takvu normu', kazao je. Dodao je da je za trogovačke suce bila veća norma nego za prekršajne suce.

Nikola Grmoja (Most) kazao je da mu se ljudi često obraćaju zbog ručne dodjele predmeta i što misli o tome. 'Načelno je to napravljeno tako da nekakav algoritam po nekim parametrima raspoređuje spise. Mi kao suci, ne možemo to provjerit. Osobno isto primiječujem, i to mi je čudno. Neki suci savjetnici dobivaju lakše spise, drugi ne. Ne znam je li to slučajno.

Na pitanje o faktoringu, kazao je da HNB nema ovlasti za ono što izlazi iz bankarskog sektora nego HANFA. Banke iz Austrije direktno sudjeluju u zaobilaženju izdanje zabrane kreditiranja koje je izdao HNB. Imate sabotažu unutar EU koja se provodi putrem treće pravn osobe. Zloporaba toga se ne može suzbiti ukoliko ne primijenjujete princip dobre vjere', kazao je.

'Pojam zlouporabe pravne osobnosti je mehanizam kojom se pljačkaju vjerovnici', istaknuo je na Grmojino pitanje. 'Uvijek se osniva neki d.o.o.'.

Ako želimo napredovati, treba se što više ugledati u Njemačku i ne odstupati od njihove prakse.

Vesna Nađ (SDP) pitala je gdje vidi otpor, a gdje saveznike u provođenju reforme. 'Dosta sudaca na prvom stupnju koji su iskusni, puno njih mi se javilo i da mi pruža podršku bapš po pitanju norme. Otpora može biti doslovno na svim razinama. Kada se susretnu s nečim novim, neki odmahnu rukom. Neki ne mogu sebi pojmiti sutupanj promjena. Vezano za ovrhe, to je kopernikanski obrat. Ovršni sudac mora ulaziti u meritum, a ne gledati sve na lipu. To je tako uvijek kada se mijenja koncepcija igre', istaknuo je. Mi smo kao momčad koja puno trči, no svaki igrač trči za sebe i unatoč tome jedva da pobijeđujemo. Treba stvoriti sustav da je manje napora, više koordinacije i boljim rezultatima.

Rada Borić (Nova ljevica) pitala je kakav je njegov stav višestrokug ukidanja odluka nižih sudova i vraćanje na ponovno suđenje. Dobronić kaže da tu treba biti oprezan. 70-80 posto presuda su dobre. Napredak već postoji i toga ima sve manje.

Ljubica Lukačić (HDZ) pitala ga je o pristupačnosti pravosuđa. 'Pitanje je i teritorijalne nadležnosti. Neki sudovi su ukinuti. Bitno je i da vam sud nije predaleko. Građani su u prosjeku kada imaju pravni problem, treba ima pravna pomoć. Uzimaju odvjetnike i oni su u odnosu na prihode, skupi. Moglo bi se pojačati ono što je bila dobra praksa iz bivšeg sustava, to su sudski dani. Suci su imali dane kada bi im građani mogli doći i suci bi im dali savjete čak i pisali tužbe. Građani lošijeg imovinskog stanja, priznaju im se neka oslobođenja. To je jako birokratizirano. Ti sudski dani, njih bi trebalo proširiti. Drugi dio se mora tražiti od odvjetnika, ako žele zadržati status pravosudnog organa. Oni su u postojećoj praksi jedan od većih generatora produljivanja postupaka. Ne svi. Jedan uvaženi odvjetnik mi je poslao podršku, kazao je da te probleme možemo rješiti da prepišemo njemačju praksu gdje se ne naplaćuje podnesak na podnesak', kazao je.

Na pitanje kako misli ubrzati donošenje odluka na Vrhovnom sudu

Upitan za ujednačavanje sudske prakse i u odlukama Vrhovnog suda, kazao je da kada suci Vrhovnog suda počnu producirati ovoliki broj presuda, onda se to događa. Treba pratiti rad da se ovakve stvari izbjegnu. Jedna od stvari koje treba geldati je poslovnik.

Zlata Đurđević, prethodna kandidatkinja Zorana Milanovića za čelno mjesto Vrhovnog suda, vanjska je članica Odbora za pravosuđe također je uputila pitanje Dobroniću. Pohvalila ga je za pravno znanje. Progovorila je o stegovnom postupku protiv Dobronića za koji on nije niti znao, vezano za neispunjavanje norme. Kazala je da suci nemaju pravo na obranu niti pravo da budu obavješteni o postupku. 'To je inkvizitorni postupak koji se očito koristi u političke svrhe', smatra

Dovela je u pitanje način rada Državnog sudbenog vijeća.

Dobronić je zahvalio Đurđević. 'To sve s tim DSV-om, sigurno je da se to treba na drugačiji način postaviti. Proizlazi da je jedino bitan taj broj koji predstavlja statistički podatak. Nikada se nije postavilo pitanje što raditi ako netko kontinuirano piše obrazloženja presuda koje nemaju veze sa zdravim razumom.

'Kada dobijete presudu kada mladi čovjek automobilom, to je bilo prije 20-ak godina u Makarskoj, usmrti dvije mlade djevojke vozeći prebrzo i onda u obrazloženju se napiše da je iz dobre obitelji i da bi bilo šteta da ide u zatvor, onda se to ureže ljudima za sljedećih 20 godina', prisjetio se Dobronić.

Na pitanje Karoline Vidović Krišto jesu li suci koji su partijali s bivšim splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom trebali biti smijenjeni, rekao je da nema dvojbe da suci i izvan posla moraju postupati disciplinirano.

'Nema tu dvojbi, jednostavno svi moraju snositi posljedice. To stvara loš dojam, previše su se jednim dijelom svi opustili, to je istina', rekao je Dobronić.

Stjepo Bartulica pitao je Dobronića je li bila pogreška što se nije provela lustracija i je li to razlog za današnje nevolje u Hrvatskoj, a odgovor je glasio da je prema nekim mišljenjima provedena lustracija, osobito u pravosuđu.

'Neki suci su prošli loše i u bivšem sustavu i u RH. Mora se analizirati je li tu bilo podloge ili ne. U globalu, pretpostavki za pravnu sigurnost u bivšem sustavu nije bilo', rekao je Dobronić.

Govoreći o austrijskim bankama, rekao je da one na drugim tržištima - u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj... - rade uz zeleno svjetlo matične države.

'Dopustili smo da nam je 90 posto bankarskog sektora u stranim rukama. To treba pokušati smanjiti na manju mjeru', poručio je.

Marin Mrčela: Stvoreno je ozračje u kojem je normalno potcjenjivati suce

Nakon predstavljanja programa Barbare Gundić, riječ je preuzeo Marin Mrčela i iznio 22 problema vezana za sudbenu vlast. Na prvom mjestu je dugotrajnost postupka: 'Nema opravdanja da se po spisu ne radi 2,3 ili 6 godina ili da spis uđe u zastaru', rekao je Mrčela. Među problemima su i ponašanje nekih sudaca na sudu i izvan suda, korupcija u sudstvu, nedovoljni ljudski i ekonomski potencijali, kritizerstvo sudbene vlasti, floskule o sudačkoj kliki, o tome da sudstvo pripada jednoj političkoj opciji, ozračje tzv. ustavne krize...

'Što bi predsjednik suda trebao napraviti, ako iz suda izađe čudna odluka? Pozvati suca na razgovor? Ili to javno reći? Predsjednik suda ne smije, niti može utjecati na odluke, ali mora osigurati da odluka bude objašnjena tako da odluka bude jasna svakom', rekao je, između ostalog, Mrčela, u svom uvodnom govoru.

Stvoreno je ozračje u kojem je normalno potcjenjivati suce, a to potcjenjivanje dolazi od političara i to od onih na visokim funkcijama. To je uočila i Europska komisija, rekao je Mrčela.

Problem sudbene vlasti, dugotrajnosti postupaka, nemoralnost pa i korupcija, ne smiju biti razlog za stvaranje političkog utjecaja na sudbenu vlast, poručio je. Ovakvo ozračje dovodi do toga da se pojavljaju natpisi: 'treba ubijati suce i političare, vještati ih na rasvjetne stupove po gradu'. Ovakve poruke treba shvatiti ozbiljno, molim vas da o tome vodite računa, rekao je Mrčela.

Odgovarajući na pitanje Rade Borić, rekao je da za popravljanje dojma treba prvenstveno raditi na dugotrajnosti postupka. Od 21. srpnja već je nešto po tom pitanju poduzeo, rekao je.

Karolina Vidović Krišto rekla mu je da je on sudac još iz vremena komunističkog totalitarizma, te mu zamjerila što je koristio riječ 'kritizerstvo'. Podsjetila je na kritike Europske komisije na račun hrvatskog sudstva.

'Daleko od toga da mislim da je stanje u hrvatskom sudstvu dobro, ali ne mislim da je ono rak-rana društva. Da je to tako, društvo bi odavno umrlo', rekao je Mrčela.

Potom je zastupnica Vidović Krišto ustvrdila da udruge koje štite žrtve pedofilije smatraju da Vrhovni sud preblago kažnjava pedofile.

'Osobno ću se založiti da se analiziraju svi predmeti za pojedine vrste kriminaliteta. Ovaj je posebno odiozan, vidjet će se jesu li kazne primjerene ili ne. Kazna ne smije biti izraz srdžbe, nego pažljivog promišljanja sudaca kada odmjeravaju vrstu i mjeru kazne', rekao je, između ostalog, Mrčela.

Dalija Orešković nije postavila pitanje, ali je rekla da se Mrčela kao v.d. predsjednika Vrhovnog suda bio dužan javiti se na javni poziv. Učinivši upravo to, Mrčela je 'stao u obranu digniteta sudbene vlasti'.

U razgovoru s Mišelom Jakšićem, predsjednikom Odbora za pravosuđe, Mrčela je rekao da bi bilo 'jako dobro da politika ne komentira konkretne predmete'.

Svoje su programe potom predstavili i kandidati Lana Peto Kujundžić te Šime Savić.

------------------------

Podsjetimo, kandidati su saslušani na Odboru za pravosuđe abecednim redom. Svaki je predstaviti svoj program, a potom su odgovarali na pitanja članova Odbora za pravosuđe.

Prvi na red došao je Radovan Dobronić u 13 sati. Potom su se predstavili Barbara Gundić, zatim Marin Mrčela, Lana Peto Kujundžić i na kraju Šime Savić.

Sudac koji je uzburkao duhove za tportal o histeriji oko zadarskog slučaja i ponašanju sudaca: Pazim s kime pijem kavu

Radovana Dobronića predložio je predsjednik Zoran Milanović, a Marin Mrčela dobio je najviše glasova sudaca Vrhovnog suda.

Milanović je još sredinom kolovoza kazao da je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju Franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat i da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.

Milanovićeva kandidata podržala četiri suca, Marina Mrčelu njih 29

Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe.

Sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević.

Kod kolega sudaca danas nije prošao: Tko je sudac Radovan Dobronić kojeg favorizira Milanović i što je prijavio u imovinskoj kartici?

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud tada je poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuju Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

Sjednicu Odbora za pravosuđe i predstavljanje kandidata može se pogledati na ovoj poveznici.