konferencija 'prava djece'

Peto Kujundžić: Suprotno dojmu smanjuje se stopa kriminaliteta maloljetnika

10.12.2018 u 15:00

Bionic
Reading

Iako incident u Čakovcu, u kojem je nastavnik navodno udario učenika koji ga je provocirao i gađao kredom, stvara u javnosti dojam da raste maloljetničko nasilje u školama, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež Lana Peto Kujundžić tvrdi da se zadnjih godina smanjuje stopa kriminaliteta maloljetnika

"Pojedinačni slučaj nekad postane općepoznati slučaj pa mislimo da se to događa svaki dan, na svakom mjestu, u svakoj školi", rekla je Peto Kujundžić u ponedjeljak novinarima uoči Druge međunarodne bijenalne konferencije koja je u Zagrebu otvorena pod nazivom "Prava djece i mladih u kaznenom postupku i izazovi u primjeni alternativnog pristupa/mjere diverzije".

Maloljetnici sudjeluju u kriminalitetu s udjelom od 12 do 15 posto

Odgovarajući na novinarski upit zašto u školama ima sve više nasilja, Peto Kujundžić je rekla da statistički podaci ne ukazuju na povećanje kriminaliteta u prekršajnom ni u kaznenom pravu. Naprotiv, dodala je, zadnjih godina zabilježeno je smanjenje stope kriminaliteta maloljetnika.

Peto Kujundžić kaže da na incidente treba reagirati tako da se kaže mladom čovjeku - "ne smiješ se tako ponašati" a to treba učiniti autoritativno kao učitelj i socijalni pedagog. Za svaki pojedinačni slučaj treba dati procjenu maloljetnika, roditelja i cijele obitelji kako bi se vidjelo postoji li uzrok koji treba otkloniti.

Napominje da su svaki slučaj i dijete drugačiji, pa bi trebalo multidisciplinarno procijeniti obitelj, kako bi se utvrdilo postoji li rizik daljnjeg lošeg postupanja. Kad je riječ o maloljetnicima, oni sudjeluju u kriminalitetu s udjelom od 12 do 15 posto ukupnog kriminaliteta, što je slično drugim zemljama članicama EU-a.

Konferencija je u zagrebačkom hotelu Dubrovnik okupila suce, socijalne radnike, policajce, učitelje, stručnjake za djecu i nevladine udruge kojima međunarodni stručnjaci izlažu svjetske i europske primjere alternativnog pristupa.

Cilj je ne kažnjavati djecu, pokazati da s djecom možemo na drugačiji način jer maloljetnik koji dođe u sukob sa zakonom ne mora nužno ići na sud, niti proći cijeli formalni postupak koji bi doveo do neke sudske odluke, koja ne bi promijenila njegovo ponašanje, rekla je Peto Kujundžić.

Alternativnim postupanjem, kazala je, želi se zaustaviti prvo neprihvatljivo loše ponašanje maloljetnika, djelovati na njega tako da on prihvatiti svoju odgovornost, te pomoći roditeljima u odgojnim postupcima, a dijete vezati za lokalnu zajednicu i pružiti joj sigurnost.

Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić istaknuo je kao interes policije kod kaznenopravne zaštite djece odgoj zdravih pojedinaca i jačanje njihove društvene odgovornost. Također je važno prekinuti ilegalne procese novačenja u kriminalne strukture koje ugrožavaju sigurnost.

Po njegovim podacima, bilježi se značajno smanjenje kaznenih djela koja su počinila djeca i mladež. No, s obzirom da se promijenila struktura nedjela treba pratiti nove oblike kaznenih djela i pozorno motriti odrastanje djece i mladih u digitalnom dobu, koje nosi posebne rizike.

Bošnjaković: Hrvatska ima pristojan zakonodavni okvir za mlade

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da Hrvatska u odnosu na mlade počinitelje kaznenih djela ima pristojan zakonodavni okvir u kojem dominira Zakon o sudovima za mladež, gdje se predviđaju posebni postupci i organizacije na sudovima koji vode te postupke.

Bošnjaković je kazao da su u Saboru u postupku izmjene Kaznenog zakona kojima je definirano kazneno djelo prema zdravstvenim djelatnicima, ali drži da širenje tog popisa nije dobro.

To treba ograničiti na točno određene profesije, u tom kontekstu vidjet ćemo koliko je takvih djela bilo. Upitan treba li štiti nastavnike jednako kao i liječnike rekao je da dobrim mehanizmom treba štiti sve, ali je najvažnije raditi na prevenciji.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva pravosuđa, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, grada Zagreba i predsjednice Republike Hrvatske, a organizirala ju je Udruga sudaca za mladež u suorganizaciji s Poliklinikom za zaštitu djece Grada Zagreba, Hrabrim telefonom, UNICEF-om Hrvatska i i udrugom Pragma.