Predviđanje srpskog šefa diplomacije Ivice Dačića, prema kojemu će se priljev izbjeglica s Bliskog istoka iz Srbije preusmjeriti prema Hrvatskoj i Bugarskoj, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula (SDP) ocijenio je kao 'plitku spekulaciju', ali i upozorio da Hrvatska mora biti što spremnija za suočavanje s izbjegličkom krizom
Dačić je, podsjetimo, izrazio uvjerenje da unatoč rastućem zidu na mađarsko-srpskoj granici neće doći do dužeg zadržavanja izbjeglica i migranata, koji preko Srbije pokušavaju stići u države članice Europske unije, jer će oni 'ići preko Hrvatske i Bugarske'. Te dvije države nisu, poput Mađarske, članice schengenske zone, no Dačiću je važno to što se posljedično očekuje smanjenje broja izbjeglica u Srbiji.
'Dačić ne razmatra moguća rješenja izbjegličke krize, nego plitko spekulira i očekuje da se srpski susjedi suoče s problemom. Zanimljivo je da je pri tome selektivan. Naime, u navođenju država u koje bi izbjeglice trebalo preusmjeriti ne spominje Rumunjsku koja je također članica EU, ali nije dio Schengena', naveo je Picula za tportal.
Ne spori, međutim, da je priljev izbjeglica u Hrvatsku ipak realna mogućnost i da bi se država trebala pripremiti na takav scenarij.
'Bez obzira na Dačićeva priželjkivanja, Hrvatska treba biti spremnija, nego ikada da adekvatno odgovori na političke, socijalne, financijske i moralne aspekte rastuće izbjegličke krize u svojem balkanskom i sredozemnom susjedstvu', poručio je Picula.
Ostojić: Uspješno ćemo odolijevati valu imigranata
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je jutros bio na sjednici Vlade, odgovorio je novinarima da Hrvatska 'već godinama odolijeva valu imigranata koji je počeo s Arapskim proljećem'.
'Radi se o tisućama ljudi; do sada smo uspješno to radili, tako ćemo nastaviti i dalje', rekao je Ostojić.
Iako se susjedna Srbija, kao i cijela Europa suočava s velikim brojem ilegalnih migranata, hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova zasad bilježi pad nezakonitih ulazaka preko državne granice sa Srbijom za čak 77 posto. U prvih šest mjeseci ove godine, 115 osoba zatražilo je azil, a u razdoblju od 2006. do kraja lipnja ove godine azil ili supsidijarnu zaštitu dobile su 164 osobe.
Za većinu tražitelja azila, koji najčešće dolaze iz Sirije, Alžira, Nigerije i Afganistana, Hrvatska je još uvijek tranzitna zemlja. Njima je cilj stići u države s povoljnijim mogućnostima zapošljavanja i socijalnom skrbi, pri čemu su najpoželjnije Njemačka i Švedska.
393365 ,393364,393308 ,393264
