Tonino Picula je sinoć, zajedno s Kati Piri, potpredsjednicom S&D grupe zaduženom za vanjske poslove, predstavio poziciju grupe o proširenju EU, kao i stajališta o metodologiji i budućnosti procesa pregovaranja o proširenju.

'Neotvaranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje su ispunile formalne uvjete, Europska unija upala je u još jednu krizu, krizu vjerodostojnosti prema zemljama zapadnog Balkana i na nama je sada da tu krizu prevladamo što je prije moguće, a summit u Zagrebu je prava prilika za to. Danas smo predstavili načela koja su temelj preporuka za unaprjeđenje metodologije proširenja, koje namjeravam predstaviti kroz nekoliko dana. Europska unija ostat će nezavršen projekt dok ne dovrši proces proširenja na zapadnom Balkanu', rekao je Picula.

Uoči predstavljanja S&D načela o proširenju, Picula se danas u Europskom parlamentu sastao i s povjerenikom Europske unije za proširenje, Oliverom Varhelyiem. Razgovarali su o komunikaciji Europske komisije o novoj metodologiji za proces EU proširenja koje će Varhelyi predstaviti u srijedu te o preporukama za Zagrebački summit, čiji nacrt Picula kao izvjestitelj predstavlja u petak. Piculino izvješće bit će i službeno stajalište Europskog parlamenta o novoj metodologiji proširenja.

Povjerenik Varhelyi zahvalio je zastupniku Piculi na podršci koju je Europski parlament dao politici proširenja. Picula je naglasio da je povijest Europske unije povijest proširenja, te da će Komisija u Parlamentu uvijek imati konstruktivnog partnera.

U S&D-u su svjesni kako promjena globalnog konteksta uvjetuje i potrebu interne konsolidacije EU i njezinih procedura donošenja odluka, što znači da je potrebno unaprijediti i metodologiju procesa proširenja kako bi zemlje zapadnog Balkana ostale motivirane za provedbu reformi. Postojeći okviri pregovaranja stvoreni su 2003. godine u drugim globalnim uvjetima, kad je EU imala i drugačiju ulogu. Iako je proces kontinuirano unaprjeđivan, i dalje postoji prostor za nadogradnju koja će naglasiti važnost uspostavljanja održivog razvoja demokracije u zemljama koje žele postati članicama, jer je članstvo u EU objektivno jedina razumna perspektiva za zemlje zapadnog Balkana, unatoč mnogobrojnim geopolitičkim izazovima i promjenama u Europskoj uniji.

NAČELA

Zbog toga S&D smatra kako bi novi unaprjeđeni proces proširenja trebao počivati na sljedećim načelima:

• Punopravno članstvo je konačni cilj;
• Pristup temeljen na zaslugama;
• Jednaka pravila za sve kandidatkinje, s posebnim naglaskom na to da se EU mora suzdržati od mijenjanja pravila da bi zadovoljila unutarnjopolitičke interese pojedinih članica;
• Logika uvjetovanja mora biti unaprijeđena, na način da ispunjavanjem određenih uvjeta kandidatkinja stječe prava na korištenje nekih EU programa;
• Europski zeleni plan na zapadnom Balkanu, što znači da kao uvjet pristupanja u obzir uzeti moraju biti klimatske promjene, razvoj, ljudska prava i sigurnost, odnosno da i zemlje kandidatkinje moraju postati dijelom toga procesa transformacije;
• Snažna socijalna dimenzija reformi u procesu proširenja, s naglaskom na socijalnu zaštitu, politike zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i demografije;
• Sudjelovanje u konferenciji o budućnosti Europe, gdje bi države kandidatkinje dale svoj doprinos formiranju budućih politika EU.

PRIORITETI JAVNIH POLITIKA

Uz navedena načela, prioriteti javnih politika u procesu proširenja moraju biti usmjereni na rješavanje današnjih izazova za zemlje regije, zbog čega najveći naglasak treba biti na sljedećem:

• Vladavini prava i poglavljima 23 i 24: Zemlje članice trebaju dati više tehničke pomoći u implementaciji ovih zahtjeva, posebno u sferi borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, tako da se odmah pri otvaranju pregovora krene u analizu zakonodavstva koje pokriva ova poglavlja
• Stabilnosti i sigurnosti: EU mora unaprijediti svoju sposobnost da pomogne stabilizirati svoje susjedstvo, s naglaskom na same članice i njihovo neposredno susjedstvo
• Suradnji u borbi protiv kibernetičkih prijetnji i širenja dezinformacija, te snažnije usklađivanje s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU
• Jačanju demokratskih političkih institucija, kroz politički angažman na rješenju problema koji usporavaju proces proširenja, rješavanje bilateralnih pitanja, te više političke pomoći EU institucija, uključivo s Europskim parlamentom s ciljem jačanja demokracije, jednakosti, slobodnih medija, ljudskih i manjinskih prava
• Socijalnoj i ekonomskoj koheziji, uključujući definiciju standarda radničkih i socijalnih prava u skladu sa standardima EU, što mora biti uvjet za uspješan proces pristupanja
• Ekonomskoj suradnji i ulaganjima
• Zaštiti okoliša, što znači da će kandidatkinje morati dokazati da su u stanju provoditi EU standarde zaštite okoliša
• Perspektivi mladih, omogućavanjem mogućnosti putovanja, obrazovanja i uspostavom programa koji će ih učiniti aktivnim građanima EU, i pružiti im dovoljno prilika za napredovanje i afirmaciju u svojim zemljama, kako bi spriječili daljnji odljev radne snage u starije članice Unije.