Ministri vanjskih poslova članica Europske unije donijeli su u ponedjeljak odluku o promjeni i nadogradnji mandata za operaciju Sofija kako bi se preusmjerila na sprječavanje dostave oružja sukobljenim stranama u Libiji, no istodobno zadržala zadaću borbe protiv krijumčara ljudima.
Operacija Sofija uspostavljena je 2015. godine pod vodstvom Italije. Prijašnja talijanska vlada u kojoj je najjača stranka bila Liga Mattea Salvinija tražila je obustavu te operacije jer su brodovi iskrcavali migrante u talijanskim lukama.
Na insistiranje Italije u ožujku prošle godine prekinut je nadzor brodovima, a pojačane su mjere nadzora zračnog prostora, čime je operacija bitno oslabljena. Misija još uvijek sudjeluje u obuci libijske obalne straže.
Sofija djeluje u međunarodnim vodama, a ne u libijskim teritorijalnim vodama kako je bilo predviđeno kada je operacija uspostavljena. Za to je potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti na poziv libijskih vlasti. Međutim, vlada na čelu s Fajezom al-Saražom, koju priznaje UN, ne kontrolira čitavo područje zemlje.
vezane vijesti
Odluka, koju još treba konkretno razraditi, donesena je nakon konferencije u Berlinu, gdje je međunarodna zajednica dogovorila primirje među zaraćenim stranama u Libiji.
Međunarodni čelnici obećali su na konferenciji o Libiji da će poštivati UN-ov embargo na prodaju oružja Libiji i da će prekinuti pružanje vojne potpore zaraćenim frakcijama u toj zemlji.
"Radna tijela Vijeća sada će pripremiti konkretne prijedloge kako uspostavljeno primirje pretvoriti u prekid vatre", izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
"Embargo na prodaju oružja mora se kontrolirati ne samo na moru, jer većina oružja stiže preko pustinje", rekao je. "Možemo kontrolirati more, ali moramo kontrolirati i kopno i zrak", rekoa je Borrell i dodao da će za to, uz brodove, biti potrebni sateliti i zračni nadzor.
"Sve su se zemlje članice složile da se operacija Sophia ojača i nadogradi i na moru i u zraku", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, dodajući da je i Italija imala vrlo konstruktivnu ulogu.
Vijeće za vanjsku politiku također je kratko raspravljalo i o stanju u Iraku, a u raspravi je sudjelovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Ministri su se zauzeli za nastavak potpore za obnovu i stabilnost Iraka te za očuvanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu te pozvali Iran da ga u potpunosti poštuje.
"Ministri su mi dali snažan mandat da nastavim s našim diplomatskim naporima sa svim stranama kako bismo pridonijeli deeskalaciji u regiji, podržali politički dijalog i potaknuli političko rješenje u regiji", izjavio je Borrell.
Ministri su također razgovorali i klimatskoj diplomaciji i važnosti koju EU pridaje borbi protiv klimatskih promjena.
U zaključcima su istaknuli da klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za čovječanstvo i za bioraznolikost te da je zato potreban hitan kolektivni odgovor. Vijeće je zaključilo da EU mora tražiti od trećih zemalja da pojačaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena.
