'Komunizam je propao zbog nezadovoljstva generiranog nedostatkom potrošačkih dobara koje su ljudi viđali kod stanovnika kapitalističkog Zapada - Levi's traperica, walkmena i Coca Cole.' Ova papagajska klišeizirana rečenica sastavni je dio izlaganja većine zainteresiranih za transformaciju komunističkog samoupravnog društva u konzumerističku ekonomiju, što savršeno ilustrira komika koju plakat Coca Cole izaziva u filmu 'Good Bye Lenin'. No istina je rijetko kada crno – bijela, pa je tako i ovoga puta. Stanovnici Jugoslavije mogli su relativno dug vremenski period uživati u okusima pića često etiketiranog kao 'nosioc slobode' - Coca Cole.    

Dolazak
Među komunističkim zemljama u valu liberalizacije prva vrata Coca Coli otvara Bugarska, gdje slavni brend stiže 1965. godine. Među Jugoslavene, koji su do tada od gaziranih pića konzumirali uglavnom Cocktu, 1967. godine stiže Pepsi Cola, a godinu dana nakon nje i konkurentna Coca Cola. Posao proizvodnje napitka i njegova punjenja dobio je ljubljanski Slovin, koji prve punionice Cole otvara u Zagrebu i Beogradu. Kupovan je specijalni legendarni koncentrat čija cijena je iznosila četiri posto ukupnih proizvodnih troškova, dok je sve ostalo bilo domaće - boce, sanduci, šećer, čepovi, a naravno i radna snaga. Za tržišni uspjeh ilustrativni su podaci s prijelaza sedamdesetih i osamdesetih - Jugoslaveni su godišnje pili pet litara Coca Cole, što komentator Starta doživljava skromnim jer 'nismo dosegli potrošnju u visokorazvijenim zemljama'. Egzistencija u komunističkom društvu stvarala je i neobične simptome - Coca Cola u radničkim novinama Slovin' čestita 27. srpanj, Dan ustanka naroda protiv nacista 'svim radnim ljudima i građanima SR Hrvatske'!

Dančuo ispao iz igre
Prema svjedočanstvima poznavalaca jugoslavenske marketinške industrije, priča o Coca Coli čini jedan tom buduće povijesti oglašavanja u domaćim vodama, iako Cola za izradu reklama nije angažirala domaće agencije, već je za ovdašnje tržište prilagođavana globalna kampanja. Prvo adaptirano geslo bilo je ono iz 1963. godine - 'Things go

better with Coke' koje je postalo 'Zabava je ugodnija s Coca Colom'.  Plavi vjesnik, upravo transformiran u pravo 'teen' glasilo, donosi tako geslo uz seriju grafika 'omladine' tijekom piknika u prirodi, opuštenog fotkanja s prijateljima, ljetovanja, plesa uz LP ploče, pipkanja djevojke i dečka, sviranja gitare, što je sve, naravno, ljepše uz Colu. A  samo godinu dana ranije naslovnicu istog lista zauzeo je mladi Žarko Dančuo, popularni pjevač zabavnih melodija koji se 'nakon uspjelog koncerta osvježava bocom Cockte'! Tržište, iako regulirano, pokazalo je tako svoju okrutnost.

Cola daje više života
TV spotovi i jinglovi sinkronizirani su na hrvatski jezik, a jedan od njih 'zalutao' je i u socijalno-kritički film 'Živi bili pa vidjeli' iz 1979. godine. Glavna junakinja zarobljena na Zagrebačkom velesajmu podiže telefonsku slušalicu, a vokalna skupina veselo pjeva 'Coca Cola daje svemu više života...' - u izvorniku 'Coke adds life' -  koje svoje mjesto ima i u ironičnim stihovima Clasha '..i get good advice form advertising world (...) Koke ads life where there isn't any'. Nažalost, više ne možemo priopćiti Strummeru da ga je jugoslavenski film pretekao u kritici konzumerizma.
Povezivanje Coca Cole s velikim sportskim događajima i u Jugoslaviji je došlo do izražaja, a dva najveća, Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. i Univerzijada u Zagrebu 1987, bili su prava prilika. Coca Cola u sarajevsku Olimpijadu ulaže 3,5 milijuna dolara u zamjenu za ekskluzivno pravo prodaje proizvoda za vrijeme Igara, a crvena petokraka i Cola 'družili' su se i na bedževima s motivom zastave Jugoslavije i logom gaziranog pića! Za Univerzijadu, pak, Cola se toči u posebne boce čiji metalni čep je ukrašen znakom ove 'olimpijade' mladih. 
Nakon svega navedenog, ne čudi da je i Bijelo Dugme, najpopularniji Yu rock bend, na ponovno okupiljanje privolila upravo - Coca Cola! Očito, ima neka tajna veza... ;)