Nakon dva desetljeća ratnih grozota, Somalija kao država zapravo još postoji samo u atlasu. Podijeljena na regije pod kontrolom milicija međusobno suprotstavljenih lokalnih gospodara rata, s godišnjim BDP-om od kojih 600 dolara, zemlja se ubraja među najsiromašnije na svijetu. Stotine tisuća ljudi umrle su od gladi početkom 90-ih. Danas se procjenjuje da oko 73 posto Somalaca životari od međunarodne pomoći, s dnevnim budžetom od dva dolara.

No u Bosasou i drugim gradovima Putlanda – Land Cruiseri se kočopere po razrovanim ulicama, a pored kartonskih izbjegličkih favela niču elitni kvartovi načičkani satelitskim antenama. Stranci su tamo rijetki i obično si, sigurnosti radi, moraju rentati džip uz nekoliko lokalnih baja s kalašnjikovima. Jedan od takvih namjernika, izvjestitelj ruskog GQ-a, kaže da u svemu tome ima i ponešto robinhudovskog duha.

Mama, udaj me za pirata!

'U Somaliji pirati su junaci rastuće mitologije. Slušao sam priče da cijela priobalna sela, u kojima se nekada umiralo od gladi, danas ne žive loše. Žene peku kruh, muškarci pomažu u opsadama brodova. Piratstvo je ovdje jedina industrija, i ne radi se samo o novcu.'

Tipovi koji su zaogrnuli lica šalovima, uzeli oružje i ustali protiv tihog propadanja imponiraju lokalnom stanovništvu. 'Oni voze najbolje aute, prave najbolje tulume. Sve cure žele se udati za njih', kaže djevojka iz okolice Bosasoa, hvaleći se usput da joj je njen dečko pirat nedavno poklonio 350 tisuća dolara.

Ako navedena cifra i jest posljedica toga da se ponešto izgubilo – točnije: dodalo! - u prijevodu, poanta je ipak jasna. Preko noći obogaćeni momci (prosječna dob somalijskog pirata je 20-35 godina), skloni alkoholu i qatu (lokalna biljka amfetaminskih svojstava), nakon svojih pogibeljnih pohoda ne spremaju novac u čarapu. U pravilu su najbolje plaćeni oni koji prvi skaču na napadnuti brod. Logično, jer njima je namijenjen i eventualni prvi metak brodske obrane. Tako najodvažniji za samo jednu otmicu mogu dobiti i po 100 tisuća dolara, oni poslije njih deset, a oni na začelju zadovoljit će se s petstotinjak zelembaća…

Zelena akcija na rogu Afrike

Piratstvo u Somaliji razvilo se kao posljedica razornog građanskog rata i izloženosti zemlje na milost i nemilost kaosu i vladavini jačeg. No isprovocirale su ga i strane ribolovne kompanije, koje su počele ignorirati teritorijalne vode raspadnute zemlje i siromašnim ribarima pred nosom dizati skoro svu ribu. U prilogu za australsku TV-mrežu ABC jedan građanin Bosasoa tvrdi da se dnevni ulov ribe tako svojedobno srozao za 90-95 posto. Uz to, deseci tisuća teretnih brodova svake godine prolaze kroz Adenski zaljev, vrlo blizu obali. Sa sobom donose zagađenje, pomor preostale ribe i niz bolesti za lokalno stanovništvo.

'Ti momci nisu pirati niti zločinci. Oni su naši marinci, koji štite naše prirodne izvore', izjavio je za Al Jazeeru stariji stanovnik Eyla, uz burno odobravanje okupljene gomile. Čini se da su piratima zasad najveći protivnici lokalni islamski klerici, koji dižu glas protiv porasta nasilja, oružja, prostitucije, alkohola, hašiša i qata.

Kad je riječ o privredi, čini se da se čak i somalijsko ribarstvo polako preporađa, jer se nakon što su otjerani veliki strani brodovi riblja populacija obnovila - za razliku od susjedne Tanzanije. Pirati su pak samo predlani otmicama stekli oko 120 milijuna dolara, što je za regiju u kojoj mnogi žive bez centa itekako značajan financijski priliv.

Otvaraju se lokali, vrte se razni biznisi, kupuju generatori koji omogućavaju cjelodnevnu proizvodnju struje… Koliko će nove junake tolerirati režim Putlanda, ovisit će vjerojatno o količini novčane pomoći koju joj međunarodna zajednica bude spremna slati. Piratima, bivšim upropaštenim ribarima, bjelosvjetska milostinja nije potrebna.