Voditelj laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Jakov Dulčić u razgovoru za tportal otkrio je koje sve nedaće donosi porast temperature mora za morske organizme.

Promjene su godinama prije Hrvatske zahvatile zapadni Mediteran, obale Španjolske, Francuske i Italije, gdje su zbog hladnijeg mora koralji obitavali na manjim dubinama, primjerice, 20 metara ispod površine. Zbog naglog porasta temperatura tamošnji koralji su pretrpjeli i veću štetu, a jadranski nisu bili toliko ugroženi. No, posljednjih godina zaredala su se u Hrvatskoj dulja ljeta bez vjetra, tijekom kojih se more zagrijavalo i preko 28 stupnjeva, pa se i naš koralj našao na udaru promjena.

Koralji i spužve prvi na udaru 

Zagrijavanje same površine mora, međutim, nije ono što najviše brine znanstvenike, već su to promjene u temperaturi koje se događaju u dubljim slojevima.

Svakog kasnog proljeća i ljeta, objašnjava, u moru dolazi do pojave termokline sloja koji odvaja gornji, topliji od donjeg, hladnijeg dijela mora, a u kojem se temperatura mijenja s dubinom, odnosno uslijed kojeg zagrijana površinska voda počinje tonuti prema dubljim dijelovima mora.

'Prije 20-ak godina termoklina se razvijala na 20 metara dubine, no danas se zbog klimatskih promjena spušta puno dublje, odnosno i do 50 metara ispod površine', kaže nam Dulčić.

Zbog povećanja temperature u dubljem 'pojasu' mora pate morski organizmi koji ga nastanjuju. I dok ribe mogu pobjeći u još dublje, hladnije dijelove, životinje koje su pričvršćene za stijene, poput koralja i spužvi, već nakon mjesec dana izloženosti povećanoj temperaturi počinju ugibati.

Karipski problemi stigli u Hrvatsku

Napominje da riječ o procesu takozvanog izbjeljivanje koralja -  tzv.  bleaching.

'Proces odumiranja koralja zbog povišenja temperature već je i široj javnosti poznat kao zloglasni 'bleaching' fenomen, koji bi u budućnosti mogao potpuno dokrajčiti znameniti Veliki koraljni greben u Australiji', podsjeća Dulčić na najpoznatiji svjetski slučaj.

Iako je 'izbjeljivanje' nekad bilo karakteristika toplih tropskih mora, termin je prvi put upotrijebljen na Karibima. Visoke temperature, naime, najviše ugrožavaju alge zooksantele, koje žive u simbiozi s polipom koralja, objašnjava stručnjak. One koriste produkte metabolizma polipa, a zauzvrat fotosintezom, pomoću hranjivi tvari, sunčeve svjetlosti i CO2, stvaraju polipu hranu šećere i lipide.

'Simbioza podrazumijeva iznimno međuovisan odnos i s nestankom alge uslijed povišenja temperature, polipi kojima alge inače daju i njihove lijepe boje, ostaju bez svojeg glavnog izvora hrane i postaju prozirni i ranjivi. U velikom broju slučajeva zbog osjetljivosti na razne bolesti uskoro potom ugiba i sam polip, i umjesto živog koralja ostaje skelet preko kojeg počinju rasti drugi organizmi', navodi stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

U Jadranu se naseljavaju tropske ribe  

Naglašava da povećanjem temperature dubljih slojeva mora, nisu ugroženi samo koralji i spužve, već i cijeli podmorski svijet. Zbog toplijeg mora u Jadran su se, među ostalim, u većoj mjeri naselile dvije vrste invazivne alge kaulerpe Caulerpa taxifolia i Caulerpa cilindracea, a potonja sada stvara još  gušći pokrov na morskom dnu, uništavajući druge organizme.

'Za višim temperaturama u Mediteran su, pa i u Jadran, posljednjih desetak godina u većem broju počele dolaziti i tropske vrste riba, kao što je fugu (ili napuhača) Lagocephalus sceleratus, karakteristična za Japan, koja je izrazito otrovna (smrtonosna opasnost) i zahtijeva veliki oprez ako se priprema za jelo', upozorava Dulčić.

Stručnjak nam je otkrio podatak da fugu danas čini gotovo polovicu ulova na Cipru, a u Hrvatskoj je već ulovljena na više mjesta u južnom Jadranu. Posljedica promjene temperatura je, kaže, i širenje riba papigača Sparisoma cretense koje se hrane koraljima. Papigače su prije dvadesetak godina bile koncentrirane samo na jugu, a sad se pronalaze u svim dijelovima Jadrana.

Tu su i tamne mramornice Siganus luridus, rakovi poput plavog raka Callinectes sapidus i lakonogog raka Percnon gibbesi.

Ribe poput palamida i skuša zbog topline se više ne zadržavaju blizu površine, već češće borave u dubljim dijelovima.

'Ljudski čimbenik je i dalje najveća opasnost za bioraznolikost, poglavito zbog zagađivanja. Kombinacija onečišćenja, viška organskih tvari i podizanja temperature rezultira i sve većim cvjetanjem mora diljem Jadrana', ocjenjuje stručnjak.

U 10 godina temperatura bi mogla narasti za 0,3 stupnja

Grupiranje algi nije samo ružno za vidjeti na površini, već one dalje padaju prema morskom dnu, gdje prekrivaju i ugrožavaju organizme poput koralja i spužvi.

'Globalno je temperatura mora u posljednjih sto godina narasla za 0,8 stupnjeva Celzija, a kad je riječ o Jadranu, treba razlikovati površinu i dublje slojeve.  Što se površine tiče, na temelju satelitskih mjerenja imamo jako dobre podatke za posljednjih 30 godina i vidi se da se i Jadran posljednjih godina zagrijava', navodi zabrinjavajuće podatke Jakov Dulčić.

Prema njegovim riječima, u prosjeku imamo godišnji porast temperature od 0,03 Celzijeva stupnja, što znači da bi tim tempom u idućih deset godina prosječna temperatura mora mogla narasti i za 0,3 stupnja, a za sto godina i do 3 stupnja.

'Zagrijavanje je, naravno, puno jače u ljetnim mjesecima, a porast se vidi i po tome što je još prije dvadesetak godina temperatura mora ljeti dosezala 25 stupnjeva, a danas se popne i na više od 28 stupnjeva. Sve su ove brojke, međutim, vezane uz površinu mora', kazao nam je na kraju stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.