Hrvatski maslinari uputili su apel Vladi da poduzme nešto kako bi se iz Italije u Hrvatsku spriječilo širenje fitopatogene bakterije Xylella fastidiosa koja je u pokrajini Apugliji u samo nekoliko godina uništila oko milijun stabala
Ova bolest, mnogo opasnija od tzv. raka masline, mogla bi nam stići vrlo brzo, a posljedice po maslinarstvo, ali i druge grane voćarstva mogle bi biti nesagledive.
Prema nekim informacijama u Istri je već primijećeno sušenje grana stabala karakteristično za bolest koju uzrokuje Xylella fastidiosa, no postojanje bakterije još nije znanstveno potvrđeno.
Naš stručnjak prof. dr. sc. Mario Bjeliš iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo kaže da je bolest možda već stigla u Hrvatsku ili bi mogla doći uskoro.
'Ne znamo ima li kod nas već zaraženih stabala. Znamo da dobar dio sadnog materijala k nama dolazi iz Italije pa ne možemo reći je li ta bolest već stigla, je li možda već došla sa sadnicama, ali se slučajno još nije stigla proširiti. Naime nju širi cvrčak. On je vektor za prijenos bakterije. Ako nekim slučajem u nekom kraju gdje postoji bakterija godinu-dvije nema cvrčaka, moguće je da se širenje bakterije odgodi. Bakterija uzrokuje oboljenje zbog kojeg se cijelo stablo suši. Ako cvrčak dođe prije sušenja i siše sokove, prenijet će ih na zdravo stablo. Dakle, ne možemo reći kada će se ova bolest pojaviti kod nas - danas, sutra ili za godinu dana. Zbog globalizacije, trgovine, a dijelom i šverca, jer nema tvrdih granica sa strogim kontrolama, može se dogoditi da nam bolest vrlo brzo dođe', rekao je za tportal Bjeliš.
Bolest napada različite biljke poput maslina, bresaka, badema, oleandara, vinove loze i hrasta, a prvi ju je 1892. u Kaliforniji otkrio Newton B. Pierce. Zbog toga se ponekad naziva Pierceova bolest. U listopadu 2013. bakterija je identificirana na stablima maslina u pokrajini Apuliji na jugu Italije. Do danas je zarazila oko milijun stabala na talijanskom jugu, a francuski stručnjaci javljaju da se pojavila i u njihovim maslinicima.
Maslinari stoga upozoravaju da bi masline uskoro mogle postati prošlost te da bi razmjeri katastrofe mogli biti slični onima s filokserom u 19. stoljeću, koja je poharala dalmatinske vinograde i potaknula iseljavanje stanovnika Dalmacije u SAD i druge prekomorske zemlje. Filoksera, odnosno trsov ušenac stigla je iz SAD-a u Francusku oko 1860. godine.
Bolest se brzo širi, a lijek ne postoji
Kad se jednom pojavi, ova bolest se vrlo brzo širi okolnim područjima.
'Poznavajući druge bolesti koje se šire kukcima, kao što su primjerice sredozemna voćna muha i Carpomya vesuviana Costa koja prenosi žižulu, znamo da se bolesti koje uzrokuju godišnje šire šest do osam kilometara od mjesta na kojem su registrirane. To je vrlo brzo', rekao je naš stručnjak.
Za ovu bakteriju ne postoji lijek jer je cvrčak koji je prenosi samo vektor; on sam nikada nije zaražen.
'Cvrčak sam nije štetočina, on samo prenosi bakteriju, a drveće se ne može cijepiti protiv bakterija. Stoga ponajviše o našoj disciplini ovisi kako će se stvari razvijati. Možda je bolje kupovati neke domaće sadnice mada druge iz inozemstva mogu biti primamljivije. Ako se bolest primijeti treba zvati inspekciju ili poljoprivrednu savjetodavnu službu, a one će alarmirati nadležne i postupiti prema propisima o zaštiti bilja', rekao je Bjeliš.
Postoji li rješenje?
Bjeliš kaže da se širenje bolesti u naše krajeve, ako se već ne može potpuno spriječiti, odgovarajućim mjerama može barem odgoditi ili usporiti.
'Mnogi od nas, kada odu u neku drugu zemlju, znaju otkinuti neku grančicu ili prokrijumčariti neku sadnicu pa s njima mogu donijeti bakteriju. Treba povećati mjere opreza - pooštriti fitosanitarnu inspekciju, no kako više nema tvrdih granica, protok roba je slobodan pa se može očekivati svašta', upozorio je Bjeliš.
