Analiza Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pokazala je da su plaće zaposlenih u osnovnim školama u tri recesijske godine 530, a plaće srednjoškolskih nastavnika stotinjak kuna niže od prosječne plaće u Hrvatskoj. Istodobno, zaposlenici u osnovnim i srednjim školama najstručniji su i najobrazovaniji sustav u zemlji
‘Plaće su godinama bujale, proračun također, a primanja zaposlenika u osnovnim i srednjim školama nisu dostigla hrvatski prosjek’, upozorio je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod na medijskoj prezentaciji analize kretanja proračunskih plaća u posljednjih pet godina.
Novog će ministra ili ministricu obrazovanja, prema Stipićevim najavama, dočekati ono što je i ministra Primorca dočekalo prije sedam godina - zaostajanje učiteljskih i nastavničkih plaća u odnosu na prosječne plaće u javnim i državnim službama. Dok je prosječna plaća u državi, naime, 5.420 kuna, plaće u osnovnim školama su 4.850, a u srednjoškolskom obrazovanju 5.300 kuna.
‘Usporedi li se školski zaposlenik svojom plaćom s plaćom radnika sa srednjom školom ili bez nje čija su primanja na razini prosječnih u državi, učitelj ili nastavnik godišnje primi jednu plaću manje, a najmanje 80 posto njih ima višu ili visoku stručnu spremu. U usporedbi s plaćama u sustavu zdravstva, socijalne skrbi ili javne uprave, to su dvije plaće manje’, pojasnio je Stipić.
Stranci koja namjerava ostati na vlasti, odnosno onima koji žele doći na Markov trg, predložio je i rješenje. Uz zadržavanje postojećih materijalnih prava iz kolektivnog ugovora, za prvu godinu mandata nove vlasti predložio je više prostora u napredovanju nastavnika za savjetnike i mentore
‘Od 2013. trebalo bi osigurati nastavak primjene redefiniranog Sporazuma o prosvjetnom dodatku, odnosno razmisliti o tome da se radnike u znanosti i visokom obrazovanju isključe iz primanja prosvjetnog dodatka’, predlaže Stipić.
Po izračunima Sindikata Preporod, tek bi za četiri godine, po njihovim prijedlozima, plaće učitelja i nastavnika mogle biti izjednačene s prosječnim plaćama u državi, no i tada bi, kako upozoravaju, zaostajale u odnosu na primanja u državnim i javnim službama.
‘Ni na jednoj strani, jednoj koja želi vlast zadržati, a druga je osvojiti, ne žele čuti za razdvajanje osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja od visokog obrazovanja i znanosti. Mislim da je razdvajanje rješenje za mnoga pitanja nefunkcioniranja sustava’, zaključio je Željko Stipić.
