Na nju bi imale pravo osobe čiji ukupni prihodi nisu veći od 800 kuna mjesečno (19 do 24 posto proračunske osnovice koja iznosi 3326 kune), odnosno 1164 kune ako nije riječ o paru (najviše 35 posto osnovice), u što se ne bi uračunavale naknade za tuđu pomoć i njegu, ortopedski dodatak i drugo.

Primatelj bi morao imati najmanje 30 godina neprekidno prebivalište u Hrvatskoj, a dob nakon koje bi ostvarivao pravo mora biti viša od 65 godina: hoće li biti 65, 68 ili 70 godina, ovisit će o javnim financijama, navodi dnevnik.

Kad bi se socijalna mirovina dodijelila svim osobama iznad 65 godina koje žive u kućanstvu u kojem niti jedan član nema mirovinu, takvih bi primatelja bilo 27.650, a u državnom bi proračunu trebalo izdvojiti oko 330 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Zaključak je to istraživanja Instituta za javne financije (IJF), koje čini stručnu podlogu za radnu skupinu za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine, u kojoj sjedi 20-ak predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za mirovinski sustav, navodi Jutarnji list.

Starije osobe bez ikakvih primanja čine skupinu najsiromašnijih građana. Iako ih ima diljem zemlje, najviše ih je na području istočne Hrvatske i južnog Jadrana. S druge strane, najmanje ih je na području sjevernog Jadrana i sjeverne Hrvatske. Najveći dio socijalno ugroženih starijih ljudi su žene, pokazuju podaci iz istraživanja.

U istraživanju IJF-a ističe se da bi socijalna mirovina morala svakako biti veća od socijalne pomoći, koja sada iznosi 920 kuna za radno nesposobnog samca, ali manja od minimalne mirovine iz rada.

U IJF-u preporučuju da država ne organizira posebnu službu za obračun i isplatu socijalnih mirovina, nego da poboljša suradnju između HZMO-a i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, što također smanjuje troškove, donosi dnevnik.