Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović ozbiljno radi na uvođenju nacionalne mirovine. Radna skupina Ministarstva već neko vrijeme radi analize, a u nju će uskoro ući i predstavnici udruga umirovljenika, sindikata i akademske zajednice. Iduće godine trebao bi se pripremati zakonodavni okvir, a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine. Koliko bi ona iznosila i je li nam uopće potrebna, razgovarali smo o tome s Višnjom Fortunom, predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske, i ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem
Institutom nacionalne mirovine bili bi obuhvaćeni građani koji nisu uspjeli sakupiti minimalnih 15 godina radnog staža, koliko je potrebno da bi se stekli uvjeti za mirovinu uz određene godine života.
Na radnoj skupini je zadatak da odredi model prema kojem bi se isplaćivala nacionalna mirovina, a moguće je uvođenje određenih kriterija temeljenih na imovinskom i dohodovnom cenzusu, te da odredi njezin iznos.
vezane vijesti
Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika najavili su kako će pred ministra Aladrovića izaći s prijedlogom da se visina nacionalne mirovine veže uz visinu bruto plaće i da ne može biti niža od 35 posto bruto plaće. Prema tom prijedlogu, nacionalna mirovina ne bi mogla biti niža od 1312 kuna.
'Dat ćemo to na analizu radnoj skupini. Otvoreni smo za dijalog. U radnoj skupini sjedit će stručnjaci radnih profila i možda se iznjedri nešto drugo', rekla je za tportal Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika.
Za nju nema spora da je potrebno uvesti nacionalnu mirovinu kako bi se pomoglo najugroženijima, ali upozorava da se treba paziti da ona ne bi bila veća od najniže redovne radničke mirovine.
'Mora se naći balans da se ne naprave nova nezadovoljstva. Većina ljudi koji nisu uspjeli skupiti 15 godina radnog staža cijeli svoj životni vijek bili su, manje ili više, korisnici raznih vrsta socijalne pomoći. Mnogi od njih nisu nijedan dan izdvajali za mirovine. Nacionalna mirovina je u biti socijalna pomoć i ona se ne bi smjela isplaćivati iz mirovinskog sustava, već iz državnog proračuna', istaknula je Fortuna.
Ekonomist Damir Novotny upozorava kako je Hrvatska u samom europskom vrhu kad se gleda odnos ukupnih socijalnih transfera prema kućanstvima s BDP-om. Uvođenje nacionalne mirovine to bi još više pogoršalo.
'Već imamo velik broj raznih socijalnih naknada. Bio bih sretniji da se novac usmjerava na poticanje otvaranja novih radnih mjesta jer visokim socijalnim naknadama ne motiviramo ljude da se uključe na tržište rada. A ako se već ide s nacionalnom mirovinom, prije toga trebala bi se napraviti kompletna revizija socijalnih naknada i redefinirati tko ima pravo na njih te postaviti jasne imovinske cenzuse', naglasio je Novotny.
Procjena je kako je od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za radničku mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć.
Trenutno najniža mirovina koja se stječe za minimalnih 15 godina staža iznosi oko 970 kuna i prima je svaki četvrti umirovljenik. Međutim, kako ona nije u cijelosti pokrivena uplatama doprinosa, razlika se isplaćuje iz proračuna i ona godišnje doseže 1,7 milijardi kuna.
