Migracije i budućnost Europe te digitalni razvoj bile su glavne teme na dnevnom redu Europske unije u 2017. godini, kazao je premijer Andrej Plenković u srijedu u Hrvatskom saboru. Plenković je Saboru predstavio izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u 2017., s naglaskom na Hrvatsku.
'Hrvatska je tijekom 2017., uz rad na kreiranju, implementaciji i praćenju europskih politika, predstavila nacionalnu strategiju za uvođenje eura, nastavila ispunjavati uvjete za ulazak u schengenski prostor te nastavila zagovarati i podržavati ideju proširenja EU-a na zemlje jugoistočne Europe, uz zaštitu konstitutivnosti i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH', ističe se u izvješću.
Europskom unijom u 2017. predsjedale su Malta i Estonija. 'Malteško predsjedanje u prvoj polovici godine obilježilo je pitanje migracija i političko promišljanje o budućnosti EU-a u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora, obilježene summitom u Rimu u ožujku, dok je estonsko predsjedanje stavilo naglasak na digitalni razvoj, čemu je bio posvećen summit potkraj rujna', kazao je premijer.
Europska unija nastavlja ove godine raspravu o reformi politike azila. Dogovor o tom pitanju trebao bi biti postignut do lipnja ove godine, no otežavaju ga zemlje Višegradske skupine koje se i dalje protive obvezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica.
S tim u vezi, Plenković je kazao da je Hrvatska preuzela obvezu preuzeti iz Grčke, Italije i Turske 1583 ljudi. Do sada je primljeno 60 ljudi iz Grčke, 21 iz Italije i 48 iz Turske (sedam sirijskih obitelji). Podsjetio je također da smo u prosincu uplatili 200.000 eura u Fond za Afriku.
U pogledu rasprave o budućnosti Europe, Plenković je najavio da će početkom veljače na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održati izlaganje o hrvatskim stajalištima o tom pitanju.
Tjedan dana nakon toga će zajedno s potpredsjednicama vlade Marijom Pejčinović-Burić i Martinom Dalić razgovarati o Europskom komisijom i njezinim predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom o svim pitanjima koja su važna za Hrvatsku u svim aspektima njezina članstva u EU, dodao je.
Plenković je ponovno istaknuo da bi Hrvatska 2019. trebala ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, a nakon toga je na državama članicama da donesu političku odluku o tome.
Uz to, Hrvatska će nastaviti ispunjavati uvjete za uvođenje eura i nada se da će 2020. biti spremna za ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro.
Uvođenje eura očekuje se pak potkraj mandata iduće vlade, kazao je.
Kada je riječ o daljnjem proširenju EU-a, Plenković je kazao da će Europska komisija u veljači predstaviti novu strategiju proširenja od koje se očekuje poruka ohrabrenja zemljama jugoistočne Europe da ustraju u svojim nastojanjima da uđu u EU.
Hrvatska pritom naglašava važnost individualnog pristupa i ispunjavanja kriterija za članstvo i spremna im je pritom pomoći, kazao je.
Plenković je podsjetio da će Hrvatska u prvoj polovici 2020. predsjedati EU-om, u sklopu 18-mjesečnog trija s Rumunjskom i Finskom.
To će također biti prilika da se da poticaj politici proširenja EU-a, 20 godina nakon Zagrebačkog summita, kazao je.
U fokusu hrvatskog predsjedanja EU-om bit će osim toga gospodarski rast i zapošljavanje te bolja prometna i energetska povezanost Europe, dodao je.
vezane vijesti
U pogledu Jeruzalema, Plenković je kazao da je to što je Hrvatska bila suzdržana prilikom glasanja na Općoj skupštini UN-a u prosincu o rezoluciji kojom je osuđena odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela ne mijenja hrvatsko stajalište o dvije države.
"Europska unija nije u New Yorku imala konzistentan i koherentan stav. Naša politika o dvije države ni na koji se način ne mijenja. Smatrali smo da inicijativa u Općoj skupštini nije bila nužna", kazao je. Rezoluciju je podržalo 128 od 193 zemlje članice UN-a.
Na pitanje zastupnika Mosta nezavisnih lista Roberta Podolnjaka u vezi aktiviranja tzv. "nuklearne opcije" protiv Poljske i stajališta koje će Hrvatska o tome zauzeti, Plenković je rekao da je u ovom trenutku riječ samo o riziku da to toga dođe.
Europska komisija predložila je u prosincu Vijeću EU-a da se zbog kršenja vladavine prava protiv Poljske pokrene postupak predviđen člankom 7, koji u konačnici može dovesti do suspenzije prava glasa.
Plenković je kazao da to pitanje još nije bilo na dnevnom redu ni Vijeća EU-a niti Europskog vijeća te da još nitko u EU nije jasno artikulirao svoj stav o tome.
Poljska ima rok od tri mjeseca da otkloni probleme na koje ju je Komisija upozorila i Hrvatska očekuje da se pronađe rješenje koje bi izbjeglo aktivaciju članka 7 nakon čega bi se bilo jako teško vratiti natrag, kazao je.
