Njemački ARD objavio je radijski prilog o tome ‘kako ustaški pozdrav i dalje dijeli hrvatsko društvo’, u kojem se pitaju tko je u Hrvatskoj ‘još uvijek za dom spreman’
‘U travnju 1945. stotine ljudi su se odlučile za očajnički pokušaj bijega iz koncentracijskog logora Jasenovca’, započinje ARD svoj prilog o tome kako se u hrvatskom društvu tretira ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’. Ističe se da je ‘takozvana Nezavisna država Hrvatska’ bila fašistička marioneta nastala Hitlerovom milošću te da je ustaški režim od 1941. do 1945. u Jasenovcu ‘mučio i ubijao Srbe, Židove, Rome i hrvatske protivnike režima’.
Službenu komemoraciju u Jasenovcu su i ove godine bojkotirali predstavnici žrtava, a jedan od razloga je i spomen-ploča na kojoj se nalazi ‘fašistički poziv na klanje ‘Za dom spremni'', postavljen nedaleko od konc-logora u Jasenovcu, a ‘u čast poginulima iz desničarske paravojske u ratu u Hrvatskoj devedesetih’. ARD citira Franju Habulina iz Saveza antifašističkih boraca i Ognjena Krausa iz Židovske općine, koji optužuju vladu Andreja Plenkovića da nije uklonila ustaški pozdrav iz Jasenovca.
vezane vijesti
Napominje se da je Plenković naslijedio ovaj problem od svojeg prethodnika na čelu HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je ‘imao tvrde desne stavove i umiljavao se desnom krilu stranke’. Povjesničar Alojz Ivanišević s Instituta za istočnoeuropsku povijest Sveučilišta u Beču ocjenjuje da je ‘Plenković konzervativan, ali ne i tvrdolinijaš’ te pokušava ‘moderirati ovaj problem’ i ‘balansirati između suprotstavljenih krila HDZ-a’.
Kada je riječ o kulturi sjećanja, ‘Hrvatska je podijeljena zemlja’, smatra Ivanišević, i to između ‘većinom lijevo nastrojenih nasljednika partizana i komunista te nasljednika fašističkih ustaša, čije zločine relativizira i Katolička crkva’. Dodaje se da je premijer Plenković osnovao povjerenstvo koje bi trebalo riješiti taj problem, ‘no kontroverzna ploča s ustaškim pozdravom i dalje stoji’.
Bečki povjesničar Ivanišević smatra da je ‘potrebno više samokritike na svim stranama’, a u prilogu se citira i političkog analitičara Ninu Raspudića, koji ističe da je ‘Hrvatska dvaput izgubila, prvi put 1941., kada je želja za vlastitom državom završila u zločinačkoj politici. I drugi put 1945., kada je antifašistička borba većine hrvatskog naroda završila u komunističkoj diktaturi'.
