„Imamo stabilnu parlamentarnu većinu koja je osigurala temeljni preduvjet nacionalnog razvoja Hrvatske, a to je politička stabilnost“, kazao je Plenković na konferenciji kluba EPP-a o Planu oporavka i otpornosti pod nazivom „Put oporavka“ (Road to Recovery) u zagrebačkom Hotelu Westin.

Plenković je apostrofirao kako je bitno razlikovati političku stabilnost od stagnacije koje u Hrvatskoj nema.

„Stabilnost donosi razvoj, a stagnacija znači da gubimo korak za onima koji su ispred nas“, kazao je Plenković.

Državni intervecionizam bez presedana

U svom govoru Plenković je naglasio kako je „izrazito važna“ socijalna kohezija te da je vlada u krizi uzrokovanoj covidom-19 i kasnije ruskom agresijom na Ukrajinu djelovala upravo kako bi ju očuvala.

Istaknuo je kako je u vremenima krize „pod svaku cijenu“ potrebno održati društvenu koheziju, a da tome pomažu ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu.

Mjerama „državnog intervencionizma bez presedana“ vlada je spriječila „socijalnu rupturu“ jer nije bilo otpuštanja radnika, stečaja poduzeća i sličnog.

„Sve to bi se skupa dogodilo bez intervencije vlade“, poručio je hrvatski premijer, dodavši kako je vlada osigurala da 800 tisuća radnika u privatnom sektoru dobije plaću od države.

„Niti su radna mjesta očuvana slučajno niti su kompanije ostale na nogama slučajno“, dodao je.

Smatra da i zahvaljujući mjerama vlade – kojima su regulirane cijene energenata – nije bilo prosvjeda 2022.

„Ostalo je sve priuštivo usprkos nevjerojatnim vanjskim pritiscima koji su kreirali inflatorne pritiske“, kazao je Plenković.

Uspjeh u korištenju EU sredstava

Hrvatska u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je na razini EU-a osnovan za ublažavanje posljedica pandemije covida-19, može računati na 5, 5 milijardi eura bespovratnih sredstava koje je potrebno potrošiti do kraja 2026.

Plenković je istaknuo da je u odnosu na BDP per capita samo Grčka dobila više te da je Hrvatska uz Italiju i Španjolsku najuspješnija u raspisivanju natječaja i ispunjavanju kriterija.

„To znači da smo mudro planirali kriterije“, zaključio je.

Oporbene stranke je kritizirao da nisu, za razliku od vladajućeg HDZ-a, upoznate s „europskim temama i velikim strateškim procesima“.

Potpredsjednik Europske pučke stranke Siegfried Muresan poručio je kako je Hrvatska posljednjih godina postala “model za dobro upravljanje na europskoj razini”.

“Vidimo viziju u hrvatskom planu (Nacionalnom planu oporavka i otpornost), plan da se modernizira zemlja i obrazovanje”, dodao je.

I Ressler superlativima o vladi

Europarlamentarac HDZ-a Karlo Ressler istaknuo je kako je Hrvatska po brzini provedbe i korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti jedna od predvodnica te da je riječ o povijesnoj prilici za modernizaciju Hrvatkse.

“Za hrvatsku oporbu je to slučajno je ili je to tako zbog nekog unaprijed zadanog automatizma. Za one s imalo intelektualnog poštenja i razumijevanja jasno je da se to nije dogodilo samo od sebe i da su najveće zasluge za to upravo vlade Andreja Plenkovića”, kazao je.

Europarlamentarac drži da je uspješno korištenje sredstava dobar argument protiv onih koji “kritiziraju Europu, europsku administraciju da je svrha sama po sebi ili da novci nestaju negdje u nekakvim dugačkim briselskim hodnicima”.

“Koristi ove politike nisu nešto daleko, apstraktno, nego su konkretne”, kazao je.

Šuica: Potrebno donijeti mjere za zaštitu demokracije

Na konferenciji je govorila i Dubravka Šuica, potpredsjednika Europske komisije za demokraciju i demografiju.

Ona je poručila da je danas potrebno jačati demokraciju i boriti se “protiv stranih utjecaja i hibridnih prijetnji”.

U tom je kontekstu potrebno raditi na obrazovanju mladih, smatra Šuica.

Novinarima je kasnije pojasnila kako ona i povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova pripremaju paket mjera za očuvanje demokracije na razini EU-a.

Na pitanje o kojim je konkretnim mjerama riječ, Šuica je kazala kako je “prerano o tome govoriti”.

Istaknula je samo kako će “morati biti jasno i transparentno tko financira udruge, političke stranke, think tankove, civilno društvo”.