Proračun za 2024. glavna je tema sjednice Vlade na kojoj se uvodno obratio premijer Andrej Plenković
Plenković je na početku govorio o slučajevima trovanja. 'Jutros smo održali jedan sastanak u Vladi. Državni inspektorat donio je odluku o povlačenju nekih proizvoda, bolnički sustav reagirao je pravovremeno te je svima pružena pomoć. S obzirom da je ova tema izazvala ogroman interes ja bih uputio umirujući poruku - od 34 slučaja samo je jedan zabilježen s težim posljedicama, to je ovaj u Rijeci. Sve ovo drugo, osim jednog slučaja hospitalizacije u Zagrebu, su pušteni kući. Analiziraju se sve okolnosti i uzorci. Zamolio bih sve da se smiri situacija i da se ne širi panika. Osim slučaja u Rijeci, ne vidimo bilo kakav drugi razlog ugroze zdravlja stanovništva. Samo jedan jedini slučaj je relevantan i poseban, drugačiji od drugih. Drugi slučajevi nemaju naznake da se radi o zdravstvenim poteškoćama na temelju konzumacije pića, vode, sokova', kazao je Plenković.
Osvrnuo se i na aktualno prijepodne. 'Mislim da smo itekako pojasnili ključne politike Vlade', kazao je premijer.
'U procesu smo izdavanja prvih trezorskih zapisa, koji će biti otvoreni i za građane. Imat će će godišnju prinosa od 3,75 posto. Taj proces će krenuti već idućeg tjedna', rekao je Plenković.
O navijačima u Grčkoj
Plenković se osvrnuo i na status navijača koji se nalaze u grčkim zatvorima. 'Vidjeli smo danas određene poruke roditelja čiju brigu razumijemo. Država je maksimalno angažirana i u stalnim smo kontaktima s grčkim vlastima. Kao što sam rekao, uskoro je značio uskoro. U tijeku su određene aktivnosti na grčkoj strani koje će rezultirati, po mom dubokom uvjerenju, pozitivnim ishodom za hrvatske državljane. Molio bih za strpljenje. Uvijek brinemo za hrvatske državljane, bilo da je izvlačenje državljana iz Gaze, ovaj slučaj koji smo imali u Zambiji ili pak ova situacija', kazao je Plenković.
Proračun za 2024.
Glavna tema današnje sjednice Vlade je proračun za 2024. 'Najvažniji akt za Vladu i Sabor je prijedloog državnog proračuna. Ovo je naš osmi proračun, on prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana. Ovaj proračun je socijalno osjetljiv i održava temeljno načelo društvene solidarnosti, nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ali i uporište za povećanje plaća, isplate umirovljenicima, druga socijalna davanja', poručio je Plenković.
'Ovaj proračun je održiv, uvažava činjenicu da je RH članica europodručja, da stvara poticajno ulagačko raspoloženje. Također, proračun je ambiciozan jer je usmjeren na realizaciju programskih prioriteta i kad je riječ o uslugama, infrastrukturi, ulaganjima, povlačenju europskih fondova i korištenju NPOO-a', dodao je.
U pogledu reformi, poručio je Plenković, proračun omogućava sredstva za nastavak obnove, nastavlja s reformskim naporima koji su sadržani u programu vlade, nastavlja reformu obrazovanja, reformu zdravstvenog sustava, provedbu demografskih mjera, obrambenih sposobnosti te ulaganja u podrčju zelene i digitalne tranzicije.
'Nove projekcije rasta BDP-a iznose za 2024. 2,8 posto, za 2025. 2,7 posto te za 2026. 2,5 posto. Strateški prioriteti su i dalje isti - smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Ove godine ćemo doći na 60,7 posto, a u sljedećoj godini se nadam da ćemo ići prema 58 posto, to će biti sjajan trend', dodao je Plenković.
Detalje proračuna predstavila je glavna državna rizničarka Danijela Stepić. 'Iduću 2024. godinu obilježit će nešto veći deficit, ali on je na općoj državi na 1,9 posto, daleko ispod referentne razine. 2025. nas vodi prema boljoj slici rezultata opće države', kazala je Stepić, koja ovaj put predstavila proračun jer je ministar financija Marko Primorac bolestan.
'Za 2024. planira se rast BDP-a od 2,8 posto, a rast bi trebao doći iz osobne potrošnje i investicija. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2024. trebala usporiti i iznositi 3,1 posto', dodao je državni tajnik Zdravko Zrinušić.
Prihodi se za sljedeću godinu planiraju u iznosu od 28,5 milijardi eura, dodao je Zrinušić. 'Porezni prihodi u 2024. rastu za 4,2 posto', poručio je.
Rashodi su planirani u iznosu od 32,6 milijardi eura, kazao je Zrinušić.