Razgovarali su o doprinosu Hrvatske NATO-u, od povećanja proračunskih sredstava za obrambenu politiku do angažmana u NATO-ovim operacijama, zatim o situaciji na jugoistoku Europe te suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, prvenstveno s Europskom unijom.

Glavni tajnik Stoltenberg u izjavi za medije nakon sastanka istaknuo je kako Savez cijeni doprinos Hrvatske zajedničkoj sigurnosti kao i njezin angažman u brojnim NATO-ovim operacijama. Također, naglasio je važnost uloge Hrvatske u očuvanju stabilnosti i sigurnosti u regiji. Zahvalio je Hrvatskoj i na potpori Ukrajini, istaknuvši kako je važno da NATO nastavi pružati političku i praktičnu potporu toj zemlji.

Pozdravio je činjenicu da je Hrvatska počela povećavati izdvajanja za obranu, istaknuvši da je ono nužno među svim saveznicama s obzirom da je sigurnosno okružje sve izazovnije.

Cijenimo sve što Hrvatska čini kada je riječ o potpori i pomoći svim njezinim susjedima na njihovom putu prema euro-atlantskim integracijama, kazao je glavni tajnik Stoltenberg istaknuvši da je put ostalim zemljama prema NATO-u otvoren, navodi se u priopćenju iz Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je Hrvatska u dosadašnjem devetogodišnjem članstvu u NATO-u pokazala jasnu solidarnost sa svojim saveznicama.

„Prisutni smo u misijama i operacijama NATO-a, već niz godina u Afganistanu i Kosovu, a nedavno smo poslali svoje snage i u Litvu i Poljsku“, rekao je Plenković.

Govoreći o pripremama za summit NATO-a u srpnju, rekao je kako važnim drži da se članice Saveza slože oko glavnih smjernica i putokaza, kao i oko podjele tereta među državama članicama.

„Prije svega se moramo složiti oko načina kako postići taj naš cilj o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu“, poručio je.

U tom kontekstu naglasio je da je Hrvatska povećala obrambena izdvajanja.

„Želimo povećati svoje obrambene sposobnosti, postati interoperabilni i biti spremni odgovoriti na sve sigurnosne izazove i kao zemlja i kao saveznica“, kazao je predsjednik Vlade.

Napomenuo je da je njegova Vlada u prvoj godini mandata usvojila novu Strategiju o nacionalnoj sigurnosti i time stvorila jasan strateški i zakonodavni okvir za bolju koordinaciju svih sudionika u području sigurnosti i obrane.

Izrazio je potporu državama u susjedstvu koje žele postati članice NATO-a, osobito Bosni i Hercegovini te Makedoniji. „Hrvatska pozdravlja članstvo Makedonije u Savezu“, kazao je predsjednik Vlade Plenković i dodao kako se nada da će se za to pitanje naći rješenje te pozdravio razgovore predsjednika vlada Makedonije i Grčke.

„Jačamo naše veze sa Srbijom i pažljivo promatramo kako teče dijalog između Srbije i Kosova“, rekao je.

Što se tiče odnosa između NATO-a i EU, kazao je da NATO igra stratešku ulogu u pogledu sigurnosti Europske unije te istaknuo snažnu komplementarnost između dviju organizacija u pogledu obrane.

Predsjednik Vlade potom se susreo s veleposlanicima zemalja članica i partnera NATO-a.

Sutra će sudjelovati na neformalnom sastanku šefovi država i vlada 27 država članica Europske unije. Čelnici EU raspravljat će o institucionalnim pitanjima i o političkim prioritetima Višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2020.

Uoči početka neformalnog sastanka, predsjednik Vlade sudjelovat će na Međunarodnoj konferenciji na visokoj razini o Sahelu. Na summitu će se razmatrati pitanja sigurnosti, vojna komponenta, ali i pitanje razvoja u zemljama Sahela.

Vlada Republike Hrvatske danas je donijela Odluku o doprinosu Republike Hrvatske Kriznom uzajamnom fondu Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi – Regionalni akcijski plan za Sahel, prema kojoj će u fond uplatiti 100.000,00 eura. U listopadu prošle godine Vlada je u Krizni uzajamni fond uplatila 200.000,00 eura, za regiju sjeverne Afrike i Rog Afrike. S obzirom na blizinu Europi, ulaganje u sigurnost tih regija je ulaganje u sigurnost same Europske unije.