Očekivano, trend smanjenja inflacije vlada je i najavljivala, izjavio je Plenković koji je u petak u Parizu prisustvovao komemoraciji za bivšega predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa.

Dodao je da je pad stope inflacije u prosincu bio nešto manji, no da to ne čudi s obzirom na veliku blagdansku potrošnju, što se vidi kod pokazatelja za hranu, piće i duhan.

Istaknuo je negativan utjecaj cijene energije na inflaciju, pripisujući to mjerama vlade kojima ona, kako je rekao, osigurava sigurnost opskrbe po priuštivim cijenama.

"S naše strane činimo sve da dođe do daljnjeg pada stope inflacije", rekao je Plenković.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je stopa inflacije u prosincu iznosila 4,5 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni 2023. godine, bila niža za 0,5 posto.

To je blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom da je u studenome 2023. inflacija iznosila 4,7 posto.

Stopa od 4,5 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan te u segmentu usluga iznosila je po 6,3 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3,9 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0,6 posto

Inflacija u cijeloj 2023. iznosila je osam posto, objavio je DZS.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 5,4 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego u studenom.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 2,9 posto.

Višu stopu inflacije od Hrvatske imale su Slovačka, 6,6 i Austrija, 5,7 posto. Ostale članice eurozone imale su nižu stopu od Hrvatske.