Kad je proizvođač vegetarijanskih pljeskavica i drugih alternativa mesu Beyond Meat izašao na burzu u svibnju 2019., stvari su izgledale sjajno. Dionice tvrtke, na početku trgovanja procijenjene na 25 dolara, do večeri su skočile na 65, da bi otad samo rasle do nešto ispod 235 dolara.

No situacija je sada nešto drugačija. Ovaj startup je u nekoliko navrata bilježio gubitke te je 2022. morao i ukinuti neka radna mjesta. Tijekom 2023. Beyond Meat je povremeno objavljivao pad prodaje, da bi u studenom najavio otpuštanje osam posto svojih zaposlenika. A cijena dionice pala mu je na samo 8,70 dolara.

Inflacija glavni krivac

Kako kažu iz tvrtke, smanjila se potražnja za alternativama mesu, a istodobno visoka inflacija tjera potrošače prema jeftinijim proizvodima. Pored toga, požalio se šef tvrtke Ethan Brown, tu su i lobisti koji su u javnosti uspjeli posaditi zrno sumnje i straha oko sastojaka u mesu biljnog podrijetla.

Problemi u industriji samo se nagomilavaju, a zahvatili su i ostale proizvođače biljnih alternativa proizvodima životinjskog podrijetla. Tako je i poznati proizvođač zobenog mlijeka Oatly nedavno prijavio gubitke i pad cijena dionica. Nove tvrtke u branši su se s druge strane odmah morale suočiti s nesklonim investitorima. U kolovozu je, primjerice, proizvođač umjetne piletine Nowadays morao stati s radom jer više nije bilo novca.

Vremena rasta u ovoj industriji su, kako se čini, stvar prošlosti. A drugačije nije ni u zemljama poput Njemačke, u kojima potrošači posebice paze na dobrobit životinja i zdravu prehranu. Zbog toga su u posljednjih nekoliko godina proizvođači alternativa životinjskim proizvodima doživjeli enorman rast, no od njega je ostao samo djelić. Prema brojkama GfK-a, prodaja je u prvoj polovici 2023. porasla za samo dva posto.

Analitičari kao glavni razlog za to vide visoku inflaciju. Sve veće cijene hrane utjecale su na potrošačko raspoloženje te odvraćaju kupce od obično vrlo skupih polica s veganskim i vegetarijanskim proizvodima. Prema podacima ProVega, koje navodi Wirtschaftswoche, košarica s dvanaest biljnih alternativa proizvodima životinjskog podrijetla u prosjeku je 53 posto skuplja od one sa životinjskim pandanima.

U listopadu prošle godine stoga je veliku pomutnju izazvala odluka Lidla da biljne alternative njihove robne marke Vermondo u njemačkim poslovnicama moraju koštati isto ili manje od njihovih životinjskih pandana. Niže cijene bi, kako se nadaju, mogle oživjeti potražnju za ovim proizvodima.

Subvencije još uvijek na strani mesa

Dobavljači se pak žale na nepravedne uvjete. Prema ProVegu, više se podupire industrija hrane životinjskog od one biljnog podrijetla, i to kroz drugačiji porezni tretman, subvencije i fondove za istraživanje. Kritizira se i to što skriveni troškovi, koji nastaju zbog negativnog utjecaja na klimu i okoliš, nisu uračunati u cijenu životinjskih proizvoda.

Alternative kravljem mlijeku, od zobi, badema i slično, doživjele su snažan rast posljednjih godina. U 2022. imale su udio od 13 posto na njemačkom tržištu mlijeka. No rast je stao, a iz neprofitne organizacije Good Food Institute Europe kažu da su glavni razlog za to veće cijene tih proizvoda koje sprečavaju kupce da posegnu za održivijim opcijama.

Što se pak tiče subvencija, prema istraživanju sa Sveučilišta Stanford, u Europskoj uniji se čak 1200 puta više državnog novca slijeva u mesne proizvode nego u bezmesne alternative, a u SAD-u dobivaju 800 puta više financijskih potpora.

Proizvodnja mesa nanosi i veliku štetu klimi, piše u nedavno objavljenom UN-ovu izvješću: mesni proizvodi odgovorni su za 14,5 do 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. S druge strane, kako kaže izvješće, alternativni proizvodi mogli bi smanjiti taj utjecaj. Politika bi trebala poduprijeti tu industriju, kažu, poticajima za izgradnju proizvodnih pogona te promicanjem tržišnog natjecanja minimalizacijom prepreka prilikom ulaska na tržište.

Neke države već su na tragu toga. Nizozemska tako želi uložiti 60 milijuna eura u razvoj industrije umjetnog mesa, Danska 168, Francuska 65, a Njemačka 38 milijuna eura. No ako se opći uvjeti i poprave, proizvod na kraju mora i dalje biti uvjerljiv i privlačan kupcima.

Hoće li trendove promijeniti meso iz laboratorija?

Peter McGuinness, direktor američkog proizvođača vegeburgera Impossible Foods, želi iz temelja promijeniti marketinšku strategiju te naglašava da industrija mora manje vrijeđati potrošače, a više ih pozivati da isprobaju njihove proizvode. Što se okusa tiče, proizvođači se dugo nisu morali brinuti o njemu jer su kupci koristili njihove proizvode prije svega zbog dobrobiti životinja. Međutim ova skupina sada je u velikoj mjeri već zasićena i treba stvoriti novu potražnju.

I na tom polju u posljednje vrijeme bilježi se napredak. Nedavno su tako u laboratoriju uspjeli uzgojiti umjetno meso iz životinjskih stanica s okusom sličnim onom konvencionalnog mesa. Još prije deset godina predstavljen je prvi goveđi burger od mesa iz laboratorija.

Danas diljem svijeta 150 tvrtki radi na toj tehnologiji, a prvi proizvodi dobili su zeleno svjetlo u Singapuru te prošle godine i u SAD-u. I dok je prvi laboratorijski burger koštao 250.000 dolara, umjetni pileći ražnjić sad se u Singapuru može kupiti za oko 14 dolara. Krajem srpnja izraelski Aleph Farms, kao prva takva tvrtka za područje Europe, podnio je zahtjev za odobrenje da svoje proizvode može prodavati u Švicarskoj.