Hrvatska podupire restriktivne mjere donesene u okviru šestog paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, koje uključuju i embargo na naftu, ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao, rekao je u petak u Salzburgu premijer Andrej Plenković.
"Hrvatska je za sankcije (Rusiji), ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao", rekao je novinarima premijer odgovarajući na pitanje hoće li i Hrvatska tražiti izuzeće iz šestog paketa sankcija donesenih protiv Rusije, kao što su već učinile neke druge zemlje.
Plenković se u Salzburgu bilateralno sastao s potpredsjednikom Europske komisije Marošom Šefčovičem i povjerenicima EK-a Johannesom Hahnom i Paolom Gentilonijem.
S njima nije razgovarao o sankcjiama jer se o tome razgovara na razini našeg stalnog predstavništva u Bruxellesu i na razini stručnih skupina, rekao je.
vezane vijesti
"Kada se ovakvi paketi donose onda je važno da konzultiramo sve dionike na našem tržištu, te da u okviru sankcija pazimo koji su to sve proizvodi koji dolaze pod taj režim kako bismo osigurali nesmetano funkcioniranje", rekao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u srijedu prijedlog šestog paketa sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu koji među ostalim uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine.
Više zemalja tražilo je izuzeća zbog snažne ovisnosti o ruskim energentima, a među njima su Mađarska i Slovačka.
Uz energetsku sigurnost i diverzifikaciju, premijer Plenković s povjerenicima EK-a je razgovarao o hrvatskim ambicijama za ulazak u eurozonu gdje "prema svim analizama koje imamo sada, Hrvatska jako dobro napreduje u procesu finalizacije ocjena svih nadležnih tijela".
"Očekujemo da se odluke o našem članstvu donesu tijekom lipnja ili najkasnije sredinom srpnja", kazao je.
Premijer je rekao da je skup u Salzburgu bio posvećen globalnim promjenama s kojima je Europa suočena, prije svega krizi energenata slijedom ruske agresije na Ukrajinu.
EU je već pokazala da iz kriza izlazi jača.
"Ovakva kriza u pogledu rasta cijena energenata, sirovina, građevinskog materijala, hrane, inflatorni pritisci, sve to također nameće obvezu što kvalitetnije i bolje suradnje i mislim da ćemo u svim aspektima osnažiti EU u ovoj krizi", naglasio je.
Skup u Salzburgu "Global Europe Seminar" bavi se upravo tim pitanjem - mogu li pandemija koronavirusa i ruska invazija na Ukrajinu biti pokretači nove energije koja će u konačnici ojačati Europsku uniju.
