Premijerka Jadranka Kosor potvrdila je u srijedu navečer da je dodatkom ugovoru o plinskom poslovanju Ini i njezinoj tvrtki Prirodnom plinu omogućeno poskupljenje plina, no i naglasila kako bi, da vlada nije pregovarala o dodatku ugovoru, cijena plina bila i znatno viša.
"Da se nismo odlučili na dodatne pregovore, sigurno bi cijena plina bila i znatno viša", kazala je ona. Premijerka Jadranka Kosor tumači da će građani poskupljenjem plina plaćati i činjenicu da građani još ne plaćaju pravu cijenu plina.
Dodatak ugovoru o plinskom poslovanju smatra dobrom viješću, a ponovila je da bi preuzimanje plinskog poslovanja u ovom trenutku stvorilo dvije milijarde kuna gubitka u 2010. "No od toga nismo posve odustali, jer smatramo da će ta odluka u konačnici biti dobra i da jest dobra za Hrvatsku", rekla je Kosor.
"Pregovarali smo vrlo teško, dugo i naporno i mislim da smo se uspjeli dogovoriti o onom što je u ovom trenutku jedino moguće", kazala je Kosor, istaknuvši da je vlada ugovorila obvezu interventnog uvoza plina bude li otežana opskrba te da će Ina do kraja godine u državnu blagajnu vratiti više od milijardu kuna. To će, naglašava, pomoći stabilizaciji HAC-a i HC-a.
Za Novu godinu potrošačima plina stiže i ružna čestitka u obliku računa koji će im biti 33 lipe veći po kubiku tog energenta. U Zagrebu će se tako od 1. siječnja 2010. godine prostorni metar plina obračunavati po 2,76 kune umjesto sadašnjih 2,43, što je poskupljenje od 13,6 posto
Povlaštenim potrošačima, odnosno HEP-u i Petrokemiji, kubik plina bit će skuplji 30 lipa. Ipak, o pregovaračkim sposobnostima ministra Đure Popijača ovisi hoće li računi potrošačima biti veći cijele 33 lipe jer ga je Vlada obvezala da s distributerima tog energenta dogovori da se oni odreknu dijela svoje marže kako bi poskupljenje kućanstvima ipak bilo manje, piše Večernji.hr
Drugim riječima, na distributerima je da Vladi predlože tarifni sustav po kojem će poskupljenje plina za krajnje potrošače biti manje od 33 lipe.
Nove cijene plina rezultat su dogovora Vlade i MOL-a, odnosno potpisanog prvog dodatka Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim Vlada odluku o otkupu plinskog biznisa iz Ine odgađa na godinu dana.
Osim što je Mađarima, većinskim vlasnicima Ine, Vlada zapravo dopustila poskupljenje tog energenta zato što je prolongirala otkup plinskog biznisa koji Ini donosi gubitke jer taj energent iz Rusije uvozi po skupljoj cijeni nego što ga u RH prodaje, Vlada je Ini prolongirala i rok za plaćanje dijela svog duga. Do 31. prosinca Ina će u državni proračun vratiti milijardu kuna, a za preostalih 500 milijuna, budući da se dosad govorilo o 1,5 milijardi duga, dobila je rok do 31. ožujka 2010. godine.
Također, ugovorom je definirano kako će se trošak skladištenja plina koji je dosad plaćala Ina od 1. siječnja 2010. godine prevaliti na potrošače. Potpisani ugovor otvorio je mogućnost i novim poskupljenjima plina uz ograničenje da novih cijena ne može biti prije 1. svibnja 2010. godine.
Ina je dug od 1,5 milijardi kuna nabila neplaćanjem naknade od 60 lipa po litri benzina koja pripada Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama za održavanje i građenje javnih cesta, a prvotno je MOL vraćanje tog duga, odnosno osiguravanje kredita Ini za podmirenje tog minusa, uvjetovao otkupom plinskog biznisa.
Odlaskom premijera Sanadera i bivšeg potpredsjednika Vlade Polančeca Vlada Jadranke Kosor nije blagonaklono gledala na izdvajanje plinskog poslovanja jer je shvatila da bi joj donosio gubitke, ali nije ni pristajala na ultimatum da Ina neće podmiriti dug dok se ne otkupi plinski biznis. Iako je Vlada sada dogovorila naplatu dvije trećine tog duga i odgodila otkup plinskog biznisa, ipak je morala pristati na poskupljenje tog energenta jer je izgubila moć da Ini ograničava cijenu plina.
