Ulaz plina iz Rusije u plinski transportni sustav Republike Hrvatske od 8 sati ujutro pa do 15,30 sati iznosi 15 posto od ukupno ugovorenih količina plina iz Rusije, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Plinacroa.
Naime, od jutros u 4 sata pa do 8 sati ulaz plina iz Rusije u plinski transportni sustav Republike Hrvatske bio je potpuno obustavljen, a nakon tog razdoblja, od 8 sati pa do 15,30 sati Plinacro - u skladu s obavijestima dispečerskih centara austrijskog OMV-a i slovenskog Geoplin Plinovoda - preuzima u transportni sustav Republike Hrvatske 15 posto od ukupno ugovorenih količina plina iz Rusije, ističe se u priopćenju Plinacroa.
Odmah po nastanku navedenih okolnosti, zajedničkom koordinacijom Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Plinacroa i INA-e d.d. počelo je provođenje nužnih mjera radi osiguranja nesmetane opskrbe plinom zaštićenih kupaca i održavanja potrebnih uvjeta u transportnom sustavu.
U sklopu spomenutih mjera izdan je nalog industrijskim kupcima na transportnom sustavu da smanje potrošnju plina na minimalne količine, nužne za održavanje tehničkih karakteristika postrojenja.
Ostajanje bez tog plina, u uvjetima nepostojanja alternativnih pravaca dobave i razmjerno malih zaliha plina u podzemnom skladištu Okoli, hrvatsku bi industriju moglo baciti na koljena.
Unatoč tome, hrvatski energetski stručnjaci procjenjuju da se trenutna kriza s isporukom ruskog plina neće produbljavati jer je riječ o prevelikom političkom pitanju piše Jutarnji.hr. Prema njihovu mišljenju, na rješenje plinskog spora između Rusije i Ukrajine utjecat će Europska Unija (EU). Ipak, upozoravaju stručnjaci, ako bi se Hrvatska duže vrijeme suočavala s nestašicom ruskoga plina, to bi za posljedicu moglo imati korištenje skupljih izvora enregije, a samim tim i skuplju proizvodnju.
Hrvatska godišnje troši 3,3 milijarde kubičnih metara plina. Na zalihama u skladištu u Okolima ima 370 milijuna kubičnih metara, što je dovoljno za oko mjesec dana. Iz Rusije se uvozi oko 1,1 milijarda kubika, pri čemu veliki gospodarski potrošači troše oko milijardu kubika.
- Nastavi li se sadašnja situacija, mogli bismo se suočiti snestašicom plina. To bi se loše odrazilo na industrijske potrošače,posebno ako prijeđu na lož-ulje, što bi za posljedicu imalo skupljuproizvodnju - upozorava Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.
