'Nadam se da će Karadžić imati koristi od te odluke, kako u pogledu optužbi za granatiranje, tako i zbog ovakvog postupka žalbenog vijeća, što su to protumačili u korist optuženog. Nadam se da će to biti i u slučaju Karadžića', rekao je Robinson.

Robinson je za beogradsku TV Prva rekao da su i kod incidenta na sarajevskoj tržnici Markale dokazi posredni, slično kao u slučaju granatiranja Knina, s tim što u Kninu nitko nije uzvraćao na granatiranje, a u slučaju Sarajeva i muslimani su granatirali Srbe.

Ocijenio je da bi i Karadžić možda trebao biti oslobođen, ako bi se primijenilo isto pravilo.

Robinson je napomenuo da ne želi komentirati presudu hrvatskim generalima, već jednostavno želi osigurati da se isto primijeni na sve optuženike Haškog suda, a osobito na Karadžića.

Rekao je da nikada u vijeću haških sudaca nije vidio toliku razliku u mišljenjima onih koji su 'za' i koji su 'protiv':

'Nisam imao priliku vidjeti tako podijeljena mišljenja povodom presuda, nikada neslaganje nije bilo tako jako izraženo.'

Govoreći o mogućnosti revizije oslobađajuće presude, Robinson je rekao da haško tužiteljstvo može podnijeti zahtjev za reviziju presude ako se pronađu novi dokazi, ali da misli da je to malo vjerojatno.

Mondo piše da je 'u agresiji hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana Oluja, s vjekovnih ognjišta protjerano oko 230.000 krajiških Srba'.

Prema evidenciji Veritasa, u vojnoj akciji i nakon nje poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1192 bili civili, a oko pola njih bilo je starije od 60 godina.

Zbog presude žalbenog vijeća Haškog suda, predsjedavajući Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić inicirao je sjednicu na kojoj bi se ocijenio rad ad-hoc sudova pod pokroviteljstvom te svjetske organizacije.