Dok se u Norveškoj 11 posto BDP-a generira iz državna imovine, a zemlje koje nemaju naftu i plin imaju dva do četiri posto BDP-a iz tog izvora, naveo je Mimica, u Hrvatskoj je to ispod 300 milijuna eura, odnosno 0,7 posto. Naime, vrijednost cjelokupne državne imovine u Hrvatskoj procijenjena je na 31 milijardu eura.

'Nema privatizacije onoga što su prirodni resursi, kao što su trgovačka društva od strateškog značaja i ona koja mogu na jasan način pridonijeti održivom razvoju, no prodat ćemo udjele u više od 400 tvrtki u kojima država ima male udjele i dionice, a koje loše stoje', najavio je Mimica.

Upozorio je i kako se 40 milijuna četvornih metara dalo jedinicama lokalne samouprave za poslovne zone, no one u najvećem dijelu nisu ni osnovane što je, po Mimici, posljedica toga da 'nije bilo ni nadzora, ni dobre strategije'.

'Ovo je odgovor nekima u Saboru koji su nas kritizirali da prodajemo imovinu, a nemamo strategiju. Odluke o privatizacijama nekih poduzeća u državnom vlasništvu nisu stvar strategije. Strategija je širok pojam, a ne možemo biti okovani nedjelovanjem. Ovo je prva strategija i ona daje određene okvire', ocijenio je premijer Zoran Milanović kojemu je informacija o tome da je Hrvatska u samom europskom vrhu po vrijednosti državne imovine – zapanjujuća.

'Ovo nije Deset zapovijedi, koje su jasne u detalj, nego je ovo Sveto pismo oko kojeg su se ljudi često znali raspravljati', slikovit je bio premijer.

Ministar financija Slavko Linić ponovio je kako su 'morska obala, rijeke, jezera, šume i poljoprivredno zemljište dobra koja ne idu u privatizaciju'. 'Strategija će ubrzati stvar oko dionica, ali prirodna dobra nisu predmet prodaje', ustvrdio je Linić.

Na kraju, istaknuto je kako je konačni cilj usvojene strategije da državna imovina bude u službi gospodarskog rasta te zaštite nacionalnih interesa.