Počeo je obračun Mađarske i ostalih 26 država-članica na samitu Europske unije u Bruxellesu. Rezultat je neizvjestan. „Protiv Mađarske je 26 prema jedan", kažu diplomati EU-a, sumirajući početnu poziciju. Samo je mađarski premijer Viktor Orban taj koji odbacuje daljnje korake u cilju prijema Ukrajine i Moldavije u EU. On takođe odbacuje i dugoročno financiranje pomoći Ukrajini iz zajedničkog budžeta EU-a, piše Deutsche Welle.

I kad je riječ o kontaktima s ruskim vladarom Vladimirom Putinom, koji je prije 18 mjeseci napao Ukrajinu, tu je također 26 prema jedan. U EU je samo Viktor Orban taj koji i dalje održava odlične kontakte s Putinom i većinu prirodnog plina i nafte, kao jednu nuklearnu elektranu, uvozi iz Rusije.

Potraga za konsenzusom

Njemački kancelar Olaf Scholz je na zajedničkom doručku prije samita, pokušao nagovoriti svog mađarskog kolegu da popusti. Okupljenim novinarima Scholz nije htio reći je li uspio nešto postići. „Važno nam je da sada dogovorimo kurs koji će unaprijediti proces proširenja i da to ujedno bude odluka koju podržavaju sve države-članice." Sada ćemo o tome intenzivno razgovarati, rekao je Scholz.

Ne radi se samo o Ukrajini i Moldaviji, već i o šest država Zapadnog Balkana s kojima su se lideri EU-a već sastali u srijedu 13. prosinca. „Posebno je to što sada,nakon gotovo dvadeset godina, napredujemo tako da države Zapadnog Balkana mogu brže postati članice Europske unije", rekao je Olaf Scholz.

Kancelar je odbacio očekivanja da će Njemačka, kao zemlja koja najviše uplaćuje u budžet EU-a, pristati na veću potrošnju u naredne četiri godine. Izuzetak bi mogao biti samo za Ukrajinu. Kako je predložila Europska komisija, Njemačka želi da se u budžet Unije uključi i 50 milijardi eura pomoći i kredita, piše Deutsche Welle

„Ukrajina ne ispunjava uvjete"

Viktor Orban, u koga su u Bruxellesu sada uprte sve oči, pred novinare je izašao opušteno i rekao da se zapravo i nema o čemu pregovarati kada je riječ o zahtjevu Ukrajine za članstvo. „Proširenje nije teorijska vježba. Proširenje je pravni proces zasnovan na učinku koji ima svoje uvjete", rekao je mađarski premijer, ukazujući da je Europska unija za to formulirala sedam kriterija. „Čak je i izvještaj Europske komisije pokazao da tri od sedam uvjeta nisu ispunjeni. Nema razloga da se sada pregovara o članstvu Ukrajine."

Mađarski nacionalno-konzervativni političar, koji od 2010. godine u Budimpešti vlada sve više autokratski, pozvao se dakle na „izvještaj o napretku" Europske komisije iz studenog. No, u stvari postoji sedam „koraka" do članstva, od kojih tri još uvek nisu u potpunosti provedeni. Komisija izričito preporučuje početak pregovora o pristupanju u 2024. Šefovi država i vlada EU bi danas – ako je moguće s Mađarskom – trebali odlučiti samo o datumu za početak formalnih pregovora.

'Signal Putinu'

„Ukrajina je vrlo naporno radila kako bi napravila taj sljedeći korak, i to u vrijeme kada rat još traje", pohvalio je Kijev odlazeći nizozemski premijer Mark Rutte. „Ukrajina ne vodi rat samo za sebe, već i za naše vrijednosti." Zato ona sada mora dobiti jasan znak solidarnosti, smatra Rutte, uz napomenu da je svima jasno da će biti potrebno „mnogo godina" da se Ukrajina zaista i pridruži Europskoj uniji.

Kancelar Olaf Scholz se također izjasnio za to da se pošalje signal „hrabrim građanima Ukrajine". A govorio je i o signalu koji bi trebalo uputiti Moskvi – gde je Vladimir Putin inače u to vrijeme držao dugačku konferenciju za novinare. „Signal ruskom predsedniku, koji mora znati da ne može očekivati da će države EU-a smanjiti svoju podršku Ukrajini", rekao je kancelar Scholz.

'Mađarska se ne želi cjenkati'

Europska komisija u srijedu je oslobodila deset od trideset milijardi eura za Mađarsku, koje joj je prethodno uskratila zbog ozbiljnih sumnji u vladavinu prava u toj zemlji. Da li je taj novac bio namjenjen za to da se slomi otpor Viktora Orbana? Mađarski premijer to je jutros demantirao.

„Mađarska pitanja nemaju nikakve veze s Ukrajinom ili nekim drugim pitanjima", rekao je Orban i naglasio da nije došao u Bruxelles se cjenkati ili pregovara. Međutim, Orbanov bliski savjetnik je istovremeno rekao je da je preduvijet za popuštanje Mađarske u sporu oko Ukrajine to da svih 30 milijardi eura biti oslobođeno u naredne četiri godine.

Ali, čak i ako Mađarska ne odustane od blokade i 50 milijardi potrebnih Ukrajini se ne bude moglo integrirati u budžet EU-a, to ne znači da se neće moći više novca prebaciti u Kijev. Na to su ukazali zvaničnici EU-a. Sredstva za narednu godinu su dostupna u godišnjem budžetu, a sredstva za narednih nekoliko godina bi tada, izvan redovnog budžeta, morale prikupljati one članice EU-a koje su na to spremne. Ali, to je mnogo neizvjesnija varijanta i Ukrajini ne nudi sigurnost planiranja.

Poljska i Slovačka protiv stava Mađarske

Predsjednik Litve Gitanas Nauseda doveo je u pitanje načelo konsenzusa koji prevladava na samitima EU-a. Kao i Mađarska, i njegova mala zemlja ima koristi od donošenja odluka jednoglasno, jer to omogućava i neku vrstu prava na veto. „No, ne treba zloupotrebljavati to načelo, već ga primjenjivati ispravno i pošteno."

Orban je u međuvremenu izgubio je važnog saveznika u duelima s EU-om. Novi poljski premijer Donald Tusk smijenio je dosadašnju EU-skeptičnu vladu u Varšavi. A kada je stigao u Bruxelles, izjavio je da je sretan što se vratio. Njegov zadatak je, kaže, vratiti Poljsku u centar Europske unije. Demokršćan Tusk pet godina je bio predsjednik Vijeća EU-a.

Ni novi slovački premijer Robert Vico, desničarski populist poput Viktora Orbana, ne podržava Mađarsku u njenom stavu protiv Ukrajine. Vico je to rekao još uoči samita. On se, rekao je, zalaže za početak pristupnih pregovora sa susjednom zemljom.

Pored Ukrajine i proširenja, šefovi država i vlada osvrnut će se i na rat između terorističkog Hamasa i Izraela u Pojasu Gaze. Grupa država-članica, predvođena irskim premijerom Leom Varardkarom, zalaže se za oštrije osude „nepotrebnih ubojstava" civila u Pojasu Gaze i tamošnje katastrofalne humanitarne situacije, piše Deutsche Welle