Zlati Hrvoj Šipek, prvoj ženi na čelu DORH-a, mandat istječe 26. svibnja iduće godine, pa bi Državno odvjetničko vijeće (DOV) u ponedjeljak, šest mjeseci prije isteka njezina mandata, trebalo raspisati javni poziv za osobu koja će je naslijediti.

Dakle, Plenkovićevoj Vladi i ovom sazivu Sabora u posljednjim mjesecima prije izbora predstoji obavljanje važnog posla predlaganja i izbora čelne osobe DORH-a. Taj će se posao obavljati u atmosferi povišenih međustranačkih tenzija koje predizborna kampanja nužno sa sobom nosi, a takav ambijent ne stvara osobito stabilne pretpostavke za izbor glavnog državnog odvjetnika.

I prilike unutar DORH-a daleko su od idealnih - USKOK je obezglavljen već sedam mjeseci otkad je u travnju ove godine Vanja Marušić pod pritiskom Zlate Hrvoj Šipek podnijela ostavku, a na raspisani natječaj za novog ravnatelja nije se javio nitko.

DORH-u se, uz to, zbog propusta u financijskom vještačenju najveći gospodarski predmet - tzv. veliki Agrokor - ozbiljno ljulja. Iz svega navedenog je jasno da su okolnosti u kojima treba izabrati novog glavnog državnog odvjetnika, kako u samom DORH-u tako i u političkim tijelima koje ga trebaju izabrati sve samo ne povoljne.

Iako nema formalne prepreke da se Zlata Hrvoj Šipek javi za novi mandat - zakon dopušta dvije uzastopne kandidature - njezino javljanje na natječaj bilo bi ravno čudu. Za dvije godine ona puni 70 godina, pa mandat, sve da je Vlada i predloži, a Sabor izabere, ne bi mogla odraditi do kraja.

Za glavnog državnog odvjetnika može se javiti netko iz sustava DORH-a, što je od 2000. bila redovita praksa, ili netko od iskusnih pravnika izvan DORH-a. Među kandidatima koji se jave na javni poziv, Vlada Saboru predlaže jednoga.

Kandidat mora dobiti natpolovičnu većinu svih zastupničkih glasova - najmanje 76 ruku. Takav izbor obilježio je i javnu percepciju Zlate Hrvoj Šipek - izabrana je rukama vladajuće većine, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.