Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je u srijedu optužnicu protiv šestorice nekadašnjih pripadnika ratnog zrakoplovstva bivše JNA zbog raketiranja Banskih dvora u listopadu 1991. godine.
Optužnice za pokušaj ubojstva visokih državnih predstavnika te za ratni zločin podignute su protiv tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomira Bajića (81), načelnika za zračnu podršku Slobodana Jeremića (71), načelnika 105. lovačko-bombarderskog puka Đure Miličevića (65), referenta tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomira Kovačevića (69) i dva pilota izvršitelja napada, Ratka Dopuđe (63) i Damira Lukića (62).
vezane vijesti
Priopćivši samo dob okrivljenika, tužiteljstvo je preciziralo da su Bajić, Jeremić, Miličević, Kovačević i Dopuđa državljani Republike Srbije, dok Lukić ima državljanstvo Srbije i Hrvatske.
''Okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali u cilju da ugroze Ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost Republike Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg Predsjednika RH i znajući da će djelovanjem avio-bombama i većim brojem raketa zrak-zemlja po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini te prouzročiti velika razaranje objekata'', priopćilo je tužiteljstvo u optužnici podignutoj pred zagrebačkim Županijskim sudom.
Tužiteljstvo tereti okrivljenike da su tijekom oružanog sukoba oružanih snaga RH i JNA na području Hrvatske postupali prema ranije stvorenom planu zapovjednog vrha JNA s kojim je pukovnik Jeremić kao pomoćnik zapovjednika za zrakoplovnu podršku u zapovjedništvu Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (RV i PVO) JNA 7. listopada 1991. upoznao general-majora Bajića koji je u to vrijeme bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa RV i PVO te ujedno i zapovjednik Operativne grupe za borbeno zapovijedanje.
Jeremić je istog dana helikopterom Gazela došao na aerodrom Udbina gdje je bio smješten 105. lovačko-bombarderski avijacijski puk RV i PVO te se sastao s načelnikom štaba i zamjenikom zapovjednika tog puka majorom Miličevićem koji je Jeremića u skladu s Bajićevom zapovijedi upoznao da kapetan I. klase Kovačević raspolaže s obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
Miličevića se tereti da je naredio zapovjedniku 249. lovačko-bombarderske eskadrile pri 105. lovačko-bombarderskom puku kapetanu I. klase Ratku Dopuđi da kao pilot aviona Super Galeb G-4 s Kovačevićem kao kopilotom i kapetanom I. klase Lukićem kao pilotom drugog aviona G-4 bombardiraju i raketiraju Banske dvore i objekte u njegovoj blizini.
Potom su Dopuđa, Kovačević i Lukić istog dana oko 15 sati doletjeli s aerodroma Udbina do Zagreba nakon čega je Dopuđa prema Kovačevićevim uputama avionskim bombama MK-82 bombardirao Banske dvore u kojima se Tuđman trebao nalaziti s tadašnjim predsjednicima Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Antom Markovićem.
Lukića tužiteljstvo tereti da je na Banske dvore i objekte u blizini ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara koje su pogodile objekte u blizini Banskih dvora, ali u cilju nisu uspjeli jer je Tuđman sa svojim gostima ranije napustio prostorije.
Uslijed bombardiranja i raketiranja poginuo je jedan civil, dok su jedan civil teže, a tri lakše ozlijeđena. Na Banskim dvorima i okolnim objektima nastala je materijalna šteta u iznosu od gotovo 37 milijuna kuna, dodalo je tužiteljstvo.
Provedeno niz vještačenja
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je podsjetilo da je 12. prosinca 2017. pokrenulo istragu protiv šestorice okrivljenika i da je tome prethodio višegodišnji rad na prikupljanju dokaza i dokumentacije.
Tužiteljstvo je pojasnilo da se za neke od okrivljenika, s obzirom na njihove dužnosti u JNA, moglo i ranije pretpostaviti da su povezani s kaznenim djelima, ali da je za pokretanje kaznenog postupka bilo nužno utvrditi konkretne radnje u kojima su sudjelovali, kao i potvrditi to personalnim i materijalnim dokazima.
Kako se u konkretnom slučaju radilo o osobama u samom vrhu zrakoplovstva i obavještajnih službi JNA, tako se tek tijekom 2016. zajedničkim radom tužiteljstva, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Službe kriminalističke vojne policije MORH-a i sigurnosnih službi, uspjelo doći do konkretnih personalnih dokaza i dokumentacije koji su korisni za vođenje kaznenog postupka.
Tijekom istrage je utvrđeno da su s počinjenjem ovih kaznenih djela povezane i druge osobe iz političkog i vojnog vrha bivše SFRJ, no tužiteljstvo ističe da kazneni postupak nije moguće voditi protiv osoba koje su preminule zbog čega se istraga i nije usmjeravala na prikupljanje dokaza o njihovoj kaznenoj odgovornosti za predmetni događaj.
Tužiteljstvo je dodalo da su tijekom istrage provedena sudsko-medicinska vještačenja i balistička vještačenja ubojitih sredstava koje je u napadu koristila JNA, a prikupljena je dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na Banskim dvorima i okolnim objektima te je potom, provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno kako ona iznosi gotovo 37 milijuna kuna. Tijekom istrage je ispitan i veći broj svjedoka koji se nalaze u Hrvatskoj, a putem međunarodne pravne pomoći pred Višim sudom u Beogradu ispitani su okrivljenici i svjedoci koji žive u Srbiji.
S obzirom da se duže vrijeme nije mogla utvrditi Lukićeva adresa stanovanja, koji je u vrijeme pokretanja istrage imao prijavljenu adresu prebivališta u Južnoafričkoj Republici, istraga je prekinuta 10. srpnja 2019. i potom nastavljena 7. listopada 2020. ispitivanjem Lukića putem međunarodne pravne pomoći pred beogradskim Višim sudom jer je utvrđeno da se preselio u Srbiju.
U optužnici je predloženo da se protiv šestorice okrivljenika produlji istražni zatvor, iako su svi u bijegu i nedostupni hrvatskom pravosuđu.
