Mnoge građane ovih dana podilazi jeza uslijed bliskog susreta sa stršljenima, crno-žutim opnokrilacima iz porodice osa čiji ubodi mogu biti smrtonosni i za ljude. Velikoj najezdi stršljena trenutno su izloženi Slavonci, osobito na području Valpova i u općini Semeljci gdje vatrogasci svakodnevno interveniraju zbog agresivnih insekata
Stršljeni 'operiraju' od kasnog proljeća do kasne jeseni, a ovo razdoblje vrhunac je njihove sezone gniježđenja. Gnijezda rade na drveću, u krovištima i dimnjacima, a zabrinuti mještani zovu stručnu pomoć.
Sad je vrijeme intenzivne prehrane. Kad imaju obilje hrane onda je i ubrzano razmnožavanje, nove generacije stvaraju i grade gnijezda.
vezane vijesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) tumači da kukci opnokrilci - pčele, ose, stršljeni, bumbari - ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome.
Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje. Posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava teške alergijske reakcije (anafilaktički šok). Odmah je potrebno pozvati hitnu medicinsku pomoć ili potražiti najbližeg liječnika u slučaju anafilaktičkog šoka, velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti.
'Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen.
Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća', navela je mr. sc. Itana Bokan Vucelić, biologinja iz NZJZ-a Primorsko-goranske županije.
Alergijska reakcija
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata).
Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Ona napominje da na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Prva pomoć kod uboda primjenjuje se na sljedeći način: prvo je potrebno oprati mjesto uboda sapunom i vodom, potom ukloniti žalac gazom (nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu) ako je prisutan, na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila i ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.
Kako smanjiti mogućnost uboda?
- u prirodi izbjegavajte šarenu i crnu odjeću; nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce
- u prirodi ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa
- budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki
- preosjetljive osobe trebaju izbjegavati cvjetne livade
