Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa objavilo je u petak na svojim internetskim stranicama detaljno obrazloženu pisanu odluku o pokretanju postupka protiv ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića zbog imenovanja Marka Raosa, ujaka premijera Andreja Plenkovića, na funkciju člana Upravnog vijeća Javne ustanove 'Park prirode Biokovo'. U istom predmetu Povjerenstvo je odlučilo da postupak protiv premijera neće pokrenuti
Odluku o pokretanju postupka protiv Tomislava Ćorića Povjerenstvo je donijelo prije mjesec dana, a Ćorić je pritom ustvrdio da ni u trenutku imenovanja Marka Raosa - u kolovozu 2017. godine - niti dugo vremena kasnije, do trenutka dok taj slučaj nije postao medijski eksponiran, nije znao da je Raos ujak Andreja Plenkovića te da nije obavijestio premijera da je imenovao Raosa.
>>> Ćorić: Nije bilo sukoba interesa oko imenovanja Plekovićeva ujaka
Tog istog dana, 23. studenoga, Ćorić je novinarima kazao da 'Raosov životopis pokazuje kako je njegov bogat rad obilježen s više od 40 godina na najvišim funkcijama na razini jedinica lokalne samouprave, dakle gotovo onoliko koliko je star sam premijer Plenković', te je najavio da će s tim argumentima izaći pred Povjerenstvo, pozdravljajući želju tog tijela da u bilo kojem slučaju provjeri je li riječ o sukobu interesa.
Tim više čudi zašto se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kako sada proizlazi iz pisane odluke Povjerenstva, u čak tri navrata oglušio o zahtjev da navede konkretne razloge zbog kojih je diskrecijskom odlukom odlučilo u Upravno vijeće Parka prirode Biokovo imenovati baš Marka Raosa.
UJAKOVA KĆI
Ni Cappelli nije znao za premijerovu rodbinsku vezu
U prijavi mogućeg sukoba interesa protiv Plenkovića i Ćorića ukazuje se i na činjenicu da je Nera Miličić, kći Marka Raosa, brata Plenkovićeve majke Vjekoslave Raos, u rujnu 2017. imenovana voditeljem ispostave Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj. Skok u karijeri premijerove sestrične Povjerenstvo je istraživalo u sklopu ranijih prijava koje su se odnosile na navodni utjecaj ministra turizma Garija Cappellija na takvu odluku te je zaključilo da su neosnovane tvrdnje o njegovoj presudnoj ulozi u tom slučaju. Povjerenstvo je posebno ukazalo na to kako je Cappelli javno osporio da je prilikom odlučivanja Turističkog vijeća HTZ-a znao da je Nera Miličić u srodstvu s Plenkovićem te zaključilo da ne može osnovano smatrati da je navedena činjenica ministru turizma trebala biti poznata.
Prvi dopis u sklopu provjere djelovanja ministra Ćorića u slučaju premijerova ujaka datiran je 1. lipnja 2018., kad je Povjerenstvo zatražilo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike nekoliko informacija: je li Raos imenovan u Upravno vijeće Parka prirode Biokovo odlukom ministra Ćorića sukladno Statutu te ustanove, kada je imenovan i na koji način, odnosno u kojem postupku (provedbom javnog natječaja ili na drugi način) i koja je pravna osnova toga postupka u kojem je imenovan; koliko je bilo kandidata za navedeno mjesto te po kojim kriterijima je Marko Raos odabran.
U odgovoru, Ministarstvo navodi na temelju kojih je zakonskih i statutarnih odredbi Ćorić 29. kolovoza 2017. donio odluku kojom je, između ostalih, Marka Raosa imenovao članom Upravnog vijeća Parka prirode Biokovo. No kako dostavljena preslika arhivskog primjerka odluke ne sadrži njezino obrazloženje, Povjerenstvo je drugim dopisom, poslanim 6. srpnja, pitalo Ministarstvo, između ostalog, je li Raos izabran na temelju provedenog javnog ili pozivnog natječaja; ukoliko jest, koliko je bilo kandidata za navedeno mjesto te po kojim kriterijima je Marko Raos odabran; a ukoliko nije bilo natječaja, podatak je li Ćorić predmetnu odluku donio diskrecijski ili je istoj prethodio prijedlog osoba za imenovanje ili konkretno prijedlog da na predmetno mjesto bude imenovan Marko Raos i čiji je to prijedlog bio.
U odgovoru Ministarstva navodi se, ukratko, da nije proveden javni natječaj već da imenovanje navedenih osoba predstavlja diskrecijsku odluku ministra, čija diskrecijska ovlast proizlazi iz Zakona o zaštiti prirode i Statuta Parka prirode Biokovo.
Trećim dopisom, od 19. rujna, Povjerenstvo pita Ministarstvo čime se Ćorić rukovodio prilikom donošenja navedene odluke, kako je stekao saznanje da je Raos zainteresiran odnosno voljan obavljati predmetnu funkciju; na koji se način odnosno iz kojeg izvora dužnosnik upoznao s Raosovim kvalifikacijama te koje su to utvrđene kvalifikacije bile; je li razmatrao više kandidata za navedenu funkciju na koju je Raos imenovan te ukoliko jest, po kojim kriterijima je odabran.
Traži se obrazloženje
Ministarstvo navodi da ono nadzire rad javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode i da je zaduženo za osiguravanje uključenosti lokalne zajednice u rad pojedinih javnih ustanova osnovanih radi upravljanja određenim zaštićenim područjem. Dodaje se da se, ukoliko je lokalna zajednica uključena u rad i procese odlučivanja zaštićenog područja, istim zaštićenim područjem upravlja bolje te da je priroda bolje očuvana. Zaključuje se da je upravo iz tog razloga Ćorić nastavio s dobrom praksom imenovanja članova upravnih vijeća iz redova osoba koje predstavljaju lokalnu zajednicu, imenujući osobu koja je član Gradskog vijeća Grada Makarske i koja živi na području Grada Makarske.
U obrazloženju odluke o pokretanju postupka, koju potpisuje predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković, stoji da je Ćoriću moglo biti poznato da je Marko Raos iz Makarske ujak dužnosnika Andreja Plenkovića. Navode da bi bilo uputno da predmetna odluka o imenovanju sadrži obrazloženje iz kojeg bi bilo razvidno kojim se kriterijem Ćorić vodio pri imenovanju 'jer bi na taj način odluka bila transparentna, a dužnosnik zaštitio vlastitu vjerodostojnost u primjeni diskrecijske ovlasti'.
Pored navedene okolnosti, Povjerenstvo ne smatra dobrom praksom da dužnosnici svojim diskrecijskim odlukama, neovisno o tome što diskrecijska ovlast proizlazi iz propisa, imenuju na određene javne funkcije osobe koje su u bližim rodbinskim vezama s dužnosnicima koji su nadređeni dužnosniku koji donosi odluku o imenovanju konkretne osobe, bez transparentnog obrazloženja kriterija koje su pritom uzimali u obzir.
Naime, u slučajevima donošenja takve odluke opravdano se može stvoriti dojam da je dužnosnik koristio diskrecijsku ovlast, a kako bi stvorio odnos zahvalnosti prema njemu kod dužnosnika koji mu je nadređen, odnosno o čijem povjerenju ovisi njegov osobni status obnašatelja konkretne dužnosti.
Slijedom navedenog, Povjerenstvo je zaključilo da postoji mogućnost da je Ćorić počinio povredu Zakona o sprječavanju sukoba interesa te je donesena odluka da se protiv njega pokrene postupak.