Nakon masakra u Connecticutu, sve više američkih građana priklanja se mogućoj reformi zakona o posjedovanju oružja. Istraživanje Reutersa i Ipsosa, provedeno neposredno prije i nakon stravičnog krvavog pohoda Adama Lanze, pokazuje da je podrška ograničenjima prodaje automatskog oružja u svega nekoliko dana skočila sa 54 na 60 posto
Porastao je i postotak ispitanika koji odobravaju strože provjere kupaca vatrenog oružja, sa 77 na 84 posto.
Takve se brojke, međutim, prepisuju akutnom raspoloženju građana, šokiranih posljednjim masovnim ubojstvom u kojemu je, uz šestero odraslih, ubijeno i 20 djece. Većina Amerikanaca protivi se strogim ograničenjima ustavom zagarantiranog prava na vatreno oružje za osobne potrebe, a lobi ljubitelja oružja toliko je jak da su potencijalni prijedlozi kongresnika o kontroli naoružanja do prošlog petka bili potpuno nezamislivi.
Pokazalo se, međutim, da je masakr ipak uzdrmao temelje američke slobode posjedovanja i nošenja oružja, što je - uz zasad nedefinirane reformatorske najave predsjednika Baracka Obame - najvidljivije u burzovnim kretanjima. Vrijednost dionica tvornica oružja naglo je pala, a najožalošćenije su uprave tvrtki Smith & Wesson Holding Corp. (pad od 9,3 posto), Sturm Ruger & Co. (7,8 posto) i Cabela’s Inc. (7,3 posto).
Tvrtka u privatnom vlasništvu Cerberus pustila je u prodaju vlastitog proizvođača oružja, Freedom Group, iz čije je tvrtke kćeri Bushmaster izašla puška kojom se Lamza poslužio u školi Sandy Hook. Cerberus je kupio Bushmaster 2006. godine, prije nego što je grupi pridružio još deset proizvođača jurišnog oružja, municije i prateće streljačke opreme.
Neizvjesno je hoće li provjetravanje na tržištu oružja potrajati, no zagovaratelji strože kontrole naoružanja od Obame očekuju da se, za početak, hitno založi za ponovnu zabranu prodaje jurišnog oružja, koja je istekla 2004. godine uz amen tadašnjeg predsjednika Georga W. Busha.
Kako je tekla suvremena povijest zakonodavne regulacije naoružanja američkih građana, možete provjeriti u infografici.