Iako je prema prvim preliminarnim rezultatima broj stanovnika Hrvatske manji za nešto više od 146 tisuća u odnosu na 2001. godinu, prema riječima ravnatelja Hrvatskog zavod za statistiku Ivana Kovača riječ je o prividnom padu zbog primjene nove definicije broja stanovnika
Naime, metodologija ovogodišnjeg Popisa usklađena je s međunarodnim propisima. Naime, u ukupan broj stanovnika nisu ušli oni državljani RH 2001. popis je uključivao osobe koje imaju prebivalište u RH a borave u
inozemstvu više od godine dana ali se vraćaju sezonski ili mjesečno; 2011. uključeni su samo oni koji se vraćaju tjedno u Hrvatsku.
Tako je ove godine ako gledamo brojke, više od 146 tisuća manje stanovnika, no Kovač kaže da bi broj stanovnika da se definicija iz 2011. primijeni na Popis 2001. bio 'približno isti'. Je li broj stanovnika veći, manji i kolika je konkretna razlika, Kovač niti nakon uzastopnog inzistiranja prisutnih novinara nije želio ili mogao precizirati.
Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva obavljenog u travnju ove godine, u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika, a u Zagrebu njih 792.875. Splitu živi 178.192 stanovnika, u Rijeci 128.735, a u Osijeku 107.784. Nadalje, zabilježeno je 1,535.635 kućanstava i 2,257.515 stambenih jedinica.
U Zagrebačkoj županiji živi 317.642, u Krapinsko-zagorskoj 133.064, u Varaždinskoj županiji176.046 stanovnika, u Koprivničko-križevačkoj 115.582 a u Međimurskoj županiji 114.414 stanovnika. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj stoga živi i najviše ljudi, njih 1.707.756.
U središnjoj i istočnoj Hrvatskoj živi ukupno 1.282.510 stanovnika, od toga u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 119.661, Virovitičko-podravskoj 84.586, u Požeško-slavonskoj 78.013, u brodsko-posavskoj 158.559, u Osječko-baranjskoj 304.899, u Vukovarsko-srijemskoj 180.117, u Karlovačkoj 128.749 te u Sisačko-moslavačkoj 172.977 stanovnika.
U Jadranskoj Hrvatskoj živi ukupno 1.413.328 stanovnika. Od toga u Primorsko-goranskoj županiji živi 296.123 stanovnika, u Ličko-senjskoj 51.022, u Zadarskoj 170.398, u Šibensko-kninskoj 109.320, u Splitsko-dalmatinskoj 455.242, u Istarskoj 208.440 te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 122.783.
Vjerska i etnička struktura Hrvatske tek iduće godine
Kovač je naglasio kako je popis stanovništva velik posao. U njemu je sudjelovalo više od 17 tisuća osoba a prikupljeno je 7 milijuna popisnica i upitnika za kućanstvo. Pošto su građani morali odgovoriti na čak 66 pitanja, ravnatelj Zavoda za statistiku kaže kako ćemo za ostale podatke, posebice one o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, morati pričekati prvu polovicu slijedeće godine.
