Jedna anketa (Ifop) pokazuje istina čak i njegovu premoć u prvom krugu izbora - 28,5 posto u odnosu na 27 posto koliko bi dobio njegov glavni oponent, socijalistički kandidat François Hollande, dok druga važna anketa (Ipsos), vođena paralelno, pokazuje sitnu prednost Hollandea, 28 posto naspram 27, 5 posto za Sarkozyja.

No obje ankete i dalje pružaju jasnu premoć socijalističkog kandidata u drugom krugu, sa 54 posto naspram 46 posto.

Rezultati ostalih kandidata također su indikativni za političku klimu post-Toulousea u Francuskoj. Treća na listi kandidata s rezultatom od 15 do 16 posto je i dalje Marine le Pen iz Nacionalnog fronta. Ekstremna desnica je posve očekivano krenula u jaki antiimigracijski diskurs, no zasad joj ta taktika nije donijela ikakav konkretni porast u popularnosti koi je pak jedino zabilježio lijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon, s oko 13 posto glasova u prvom krugu, što mu osigurava četvrto mjesto u konačnom poretku.

Eventualnu utjehu Nicolas Sarkozy može pronaći u ocjeni biračkog tijela njegove reakcije nakon događaja u Toulouseu. Naime, preko 70 posto ispitanika ocijenilo je njegove istupe dostojanstvenim i primjerenim, no najvažnija lekcija koje se vjerojatno može izvući iz silnih anketa koje se podastiru francuskoj javnosti tiče se liste prioriteta birača.

Unatoč tendencioznoj kampanji s desne strane političkog spektra koja se najviše bavi pitanjima imigracije i sigurnosti, popraćena nemalim brojem ksenofobnih ispada, Francuze ipak najviše brinu teme kao što su nezaposlenost, kupovna moć i radnička prava.