U nastavku suđenja Kazmiru Dužnoviću za ubojstvo policajca Ivana Grbavca i pokušaj ubojstva još pet osoba, treći put zaredom na Županijski sud u Zagrebu pozvan je balistički vještak Vojin Maštruko.

Predsjednika sudskog vijeća Vladimira Vinju zanimala je Maštrukova tvrdnja da je policajac ubijen metkom koji se rikošetom odbio od zida. Tražio je da literaturom o fenomenu rikošeta potkrijepi svoju teoriju jer je obrana prošli put pobijala njegovu teoriju literaturom svjetskih stručnjaka prema kojoj rikošet pod kutom odbijanja od 55 stupnjeva nemoguć.

Teorija rikošeta - znanstvena fantastika?

Maštruko je ponovio da je i on također kontaktirao relevantne svjetske stručnjake i pitao ih za ovaj slučaj te da su oni potvrdili tvrdnju obrane da svim eksperimentima nije utvrđen rikošet pod kutom odbijanja većim od 15 stupnjeva. Ipak, nijedan eksperiment - kaže Maštruko - nije proveden nad čeličnim zrnom koje je tog kobnog dana u svojoj municiji imao Dužnović.

'Vrlo je malo podataka vezano za rikošet. Rijetko se rade pokusi jer je izuzetno opasno zbog mogućnosti da se metak vrati u smjeru strijelca. Zrno može promijeniti putanju ako zakači za rub kamenčića. Ja sam bio svjedok slučaju kada je moj tehničar stradao od metka koji se odbio od drvene podloge. Metak ga je pogodio u čelo, ali srećom, izgubio je na kinetičkoj energiji, pa mu se nije ništa dogodilo'. objašnjavao je Maštruko i ponovio da rikošet ovisi o građi i strukturi projektila te da se pokusi na čeličnom zrnu, bar prema poznatoj literaturi, nisu izvodili.

Je li zrno nakon odbijanja o zid moglo biti smrtonosno?

Maštruko je stoga predložio da sud dozvoli izvođenje pokusa te da se stvore uvjeti najbliži onim koji su bili u Raiffeisen banci prije točno godinu dana. Sudac Vinja taj prijedlog je odbio i pitao Maštruka koja je snaga zrna nakon odbijanja od podloge.

Maštruko je objasnio da je zrno prilikom ispaljenja iz oružja imalo brzinu od 700 do 720 metara u sekundi, a kinetičku energiju veću od 2.000 džula. Nakon odbijanja od betonskog zida u kojem se napravila udubina, zrno može imati najmanju brzinu od 200 m/s, a najmanju kinetičku energiju od 72 J.

Ipak, Maštruko tvrdi da zrno može zadati smrtonosne posljedice tek ako ima kinetičku energiju od 80 do 100 J. Bez obzira na tu izjavu, tvrdio je da je brzina od 200 m/s bila 'sasvim dovoljna za strijelnu ranu' kod policajca Grbavca, ali procjenjuje da je zrno ipak bilo brže od toga.

Tko je ubio policajca?

Sudac je od Maštruka tražio da 'podvuče crtu' i kaže postoji li teoretska mogućnost da je Grbavac stradao od oružja nekog drugog u prostoru banke.

'Apsolutno isključujem mogućnost da bi Grbavac bio pogođen bilo kojim drugim zrnom osim čeličnim, ispaljenim iz automatske puške', bio je samouvjeren Maštruko te je rekao da tu teoriju potvrđuje i bris zrna na košulji pokojnog policajca na kojemu je pronašao čestice čelika.

Dužnovićev branitelj Krešimir Krsnik prigovorio je na cjelokupno Maštrukovo vještačenje te nakon ročišta pred novinarima najavio da će sutra predstaviti potpuno suprotno vještačenje 'najstarijeg vještaka bivše Jugoslavije'. Podsjetimo, Krsnik tvrdi da je ubojiti metak došao od nekoga drugoga u prostoru banke, a ne od Dužnovića.