Pobuna njegova sindikata Solidarnost bila je jedan od ključnih svjetskih događaja prve polovice osamdesetih, između ostaloga jer se pokazalo kako ostarjeli komunistički režimi Istočne Europe više nisu u stanju prijetnjama tajnim službama držati narod u stanju vječne poslušnosti. Walesa je dobio Nobelovu nagradu za mir 1983., ali i bio više puta uhićen u komunističkom režimu, da bi na prvim slobodnim i demokratskim izborima 1990. bio izabran za predsjednika Poljske.

To nije, naravno, bio prvi put da Poljska ima svjetski relevantnu ulogu, s obzirom na to da je ova država od oko 40 milijuna stanovnika oduvijek, ali rijetko vlastitim izborom, bila stiješnjena među interesima različitih svjetskih sila. Zemljopisno je Poljska između Njemačke i Rusije, koje su na njezinom teritoriju više puta ratovale, pa tako i tijekom Drugog svjetskog rata, koji je službeno započeo 1. rujna 1939., nacističkom invazijom Poljske. Iako se poljska vojska srčano borila, nije imala šanse protiv njemačke tehničke nadmoći, a na kraju svega je završila s druge strane Željezne zavjese, s obzirom na to da je Winston Churchill u geostrateškoj podijeli Europe Poljake – čija je vlada cijeli Drugi svjetski rat provela u londonskom izbjeglištvu - prepustio Staljinovoj (ne)milosti.

Iz razdoblja Drugog svjetskog rata datiraju i dvije ogromne poljske nacionalne traume: prva je Holokaust, koji se u velikoj mjeri realizirao baš na okupiranom poljskom teritoriju, gdje je bio lociran i najstrašniji od svih nacističkih logora smrti, zloglasni Auschwitz. Druga je trauma masovni pokolj, po Staljinovoj naredbi, poljske nacionalno-religijske elite u Katinskoj šumi 1940. Taj je događaj opterećivao odnose Poljske i Rusije i u 21. stoljeću, a rezultirao je još jednom velikom tragedijom – smrću predsjednika Lecha Kaczynskog 10. travnja 2010., ali i još nekih stotinjak ljudi iz najvišeg poljskog političkog i vojnog vrha. Svi oni su poginuli u padu aviona koji ih je vozio u Rusiju na komemoraciju masakra u Katinskoj šumi, oko čega i danas postoje razne teorije zavjere.

Bez obzira na tu tragediju, Poljska je dva desetljeća postkomunizma iskoristila za zavidan ekonomski rast i poboljšanje standarda svojih građana, što se vidi i po razvoju Varšave u jedno od poslovnih središta tog dijela Europe.

Proteklih godina se okreće i trend odlaska mladih Poljaka u zapadne europske zemlje te se u europskim medijima sve više pojavljuju priče o uspješnim poljskim tvrtkama, posebice kada je riječ o informatičkim tehnologijama. No nije sve išlo glatko u tzv. šok-tretmanu u ekonomskoj politici, koji je početkom devedesetih proveo ugledni ekonomist Leszek Balcerowicz pa su se mnogi u ruralnim krajevima osjetili izdanima od nove, liberalne gospodarske politike.

Sve to rezultiralo je i raznim previranjima na poljskoj političkoj sceni, kojom trenutačno dominiraju nacionalni liberali dugogodišnjeg premijera Donalda Tuska, kojemu je i dalje najljući protivnik katolički konzervativac Jaroslaw Kaczinsky, brat blizanac pokojnog predsjednika Lecha. Iako je Poljska država u kojoj je utjecaj Katoličke crkve na društvena zbivanja prilično velik, zahvaljujući i povijesnoj ulozi pape Ivana Pavla II., riječ je i o državi koja u parlamentu ima i snažnu lijevo-liberalnu ljudskopravašku opoziciju, pa čak i zastupnicu koja je transrodna - Anu Grodzku

S obzirom na svoju burnu povijest i brojnost, Poljaci se mogu pohvaliti i svjetski relevantnom kulturom, jer su svijetu dali umjetnike poput skladatelja Frederica Chopina, pjesnika Adama Mickiewicza, Nobelom nagrađenog književnika Henryka Sienkiewicza, režisera Kryzstofa Kieslowskog i Andrzeja Wayde. No među najutjecajnijim poljskim suvremenim intelektualcima jest esejist i nakladnik Adam Michnik, koji stoji iza jednog od najboljih i najprodavanijih ozbiljnih dnevnih novina u Europi, ugledne Gazete Wyborcze, koju svakodnevno kupuju i čitaju milijuni Poljaka. Od suvremenih poljskih pisaca svakako treba izdvojiti Andrzeja Stasiuka, nekoć pankera i pobunjenika protiv komunističkog režima, a danas jednog od najprevođenijih europskih pisaca, čija su djela dostupna i na hrvatskom jeziku.

Hrvatska kao nova članica Europske unije od Poljske može naučiti mnogo toga, ali ponajviše kako se uspješno koriste europski fondovi za razvojne i infrastrukture projekte. Naime, Poljska se može pohvaliti time da je od svih novijih članica u najvećoj mjeri i najpametnije iskoristila EU-fondove, zbog čega je već nekoliko delegacija iz Zagreba bilo u Varšavi kako bi doznale tajnu poljskog uspjeha.