Iako Romi na ovim prostorima žive od 13. stoljeća, ta nacionalna manjina najčešće se i najviše susreće s netolerancijom. Poraznu statistiku iznijela je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, sudjelujući na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji o promicanju tolerancije i nediskriminacije Roma koja se održava u Zagrebu
'Prema istraživanju koje smo proveli prošle godine pokazalo se da četvrtina građana smatra neprihvatljivim da im dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere. Više od polovice građana smatralo bi problematičnim zapošljavanje Roma u svojoj firmi', istaknula je Vidović
U Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljan stupanj svijesti i znanja o tome što je diskriminacija i kako se protiv nje treba boriti, upozorava Vidović. S druge strane, dodaje, vatru nerijetko potpiruju i javne osobe koje svojim istupima nameću stereotipe i predrasude koji vode ka diskriminaciji
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer istaknuo je samo neke od problema s kojima se susreću Romi.
'To su pitanje obrazovanja, zapošljavanja, državljanstva, pitanje legalizacije naselja, zdravstvene zaštite itd. To su sve problemi koje ne možemo preskakati i s kojima se, nažalost, romska populacija susreće svakodnevno.'
No možemo biti ponosni, dodaje Tolnauer, što se hrvatsko društvo uhvatilo u koštac s tim problemom, a kao primjer naveo je dokument Desetljeće za uključivanje Roma, koji po njegovim riječima nije samo formalni dokument, već se u sklopu njega nešto konkretno i radi. Konferenciju je podržao i Grad Zagreb.
Gradonačelnik Milan Bandić smatra da diskriminacija Roma nije samo hrvatski, već i europski problem.
'Neke europske metropole mogu učiti na primjeru Zagreba, kad je u pitanju uključivanje Roma u svijet obrazovanja, rada i krova nad glavom. To su tri stvari koje svaki čovjek mora imati, jer kad to ima onda nema ni predrasuda, ni segregacije ni drugih problema. Nama se ne može dogoditi predgrađe Pariza, što treba jasno reći. Mnogi iz Europe mogu doći u Zagreb i učiti kako se živi zajedno. No to ne znači da nema problema', poručio je Bandić, koji pozdravlja zakone koje je donio Sabor, no treba ih, upozorava, početi primjenjivati i na terenu.
'Spominje se nacizam i fašizam u kršenju ljudskih prava. No ne zaboravimo da smo imali i komunizam, koji je također nije poštivao ljudska prava. O tome nitko ne govori. Mi nemamo demokratske tradicije. Za 23 godine smo prevalili posao od 7 milja. Ima tu još problema, hvala Bogu. Zato pozivam sve da pljunemo u ruke i da na terenu pokažemo ono što smo propisali u pravilima igre', rekao je Bandić.
U 45 država u Europi živi više od 300 nacionalnih manjina, odnosno svaki 7. Europljanin je pripadnik nacionalne manjine. Govori se 57 manjinskih jezika. Nažalost, u mnogim zemljama diskriminacija je i dalje na visokom stupnju.
