Prema tim podacima, među osobnim vozilima koja su prvi put registrirana njih 35.243, odnosno 31,37 posto je novo, dok je 77.086, odnosno 68,63 bilo polovnih. U prošloj je godini broj automobila koji su prvi put registrirani u Hrvatskoj porastao za 15 posto u odnosu na 2020. godinu, kad je takvih osobnih vozila bilo nešto više od 95 tisuća, piše Novi list.

No, problemi s proizvodnjom i dostavom, koji su započeli u 2020. godini, kad je samo 30 posto prvi put registriranih vozila u Hrvatskoj bilo novo, nastavili su se i u 2021. godini, a s obzirom na stanje u autoindustriji koja još nije riješila probleme s proizvodnjom, teško da će se to tako skoro promijeniti.

Polovnim automobilima cijene rastu i sve češće su izbor i u zemljama s jakom autoindustrijom jer se isporuku novih automobila dugo čeka.

Pad na 30 posto novih automobila koji se prvi put registriraju u Hrvatskoj što se dogodio u 2020. godini te samo nešto malo veći udio novih vozila u 2021. godini, ukazuju na to da je trend u kojem građani kupuju sve više novih automobila završen ili je barem prekinut zbog pandemije, a dok ne dođe do oporavka proizvodnje u autoindustriji, to će se teško promijeniti, s tim da će zbog smanjene ponude novih automobila rabljeni biti sve skuplji.

Prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec ističe da će sadašnja situacija u kojoj na tržištu nedostaje novih automobila, a sve više se kupuju rabljeni koji su sve skuplji, potrajati.

'Novih automobila nema, polovni su sve skuplji, svjedoči tome i ponuda u zagrebačkim autosalonima gdje su ostali samo neatraktivni novi automobili koji ne privlače kupce, primjerice zbog svoje visoke cijene.

Nekad su naši građani ili uvoznici u Njemačkoj povoljno kupovali polovne automobile, ali to vrijeme je završeno i rabljeni auti dosežu donedavno nezamislive cijene. Ovakvo stanje potrajat će sigurno i više od godinu dana, a pitanje je hoće li i tada doći do stabilizacije, kaže Husinec.