Prema novim obavljenim podacima, od 3.888.529 stanovnika koji žive u Hrvatskoj, muškaraca je 1.865.129 (48,17 posto), a žena 2.006.704 (51,83 posto).

Narodnost

Što se pak tiče narodnosti, u Hrvatskoj živi 3.547.614 Hrvata, odnosno 91,63 posto. Članova srpske nacionalne manjine, najbrojnije u Hrvatskoj, je 123.892, odnosno 3,20 posto. Broj građana srpske manjine pao je u posljednjih deset godina jer ih je 2011. bilo preko 180 tisuća, odnosno 4,36 posto.

Na Popisu stanovništva 2021. zabilježeno je da u Hrvatskoj živi 24.131 Bošnjak, odnosno 0,62 posto. Mađara je nešto više od 10 tisuća, odnosno 0,27 posto; Roma je 17.980, odnosno 0,46 posto, dok je Talijana 13.763 ili 0,36 posto. Gotovo 14 tisuća građana, odnosno 0,36 posto, izjasnilo se kao Albanci. Udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno je manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti je 0,58 posto.

Zanimljivi su podaci i za Vukovar, u kojem prema popisu živi 63,02 posto Hrvata, dok je postotak srpske manjine pao ispod 30 posto. U Vukovaru živi 6890 Srba ili 29,73 posto. Te brojke odrazit će se i na provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Naime, prema tom zakonu, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.

Vjera

Popis stanovništva otkrio je i podatke o vjeri. U Hrvatskoj je i dalje najviše rasprostranjena katolička vjera. Katolika je 3.057.735, odnosno 78,97 posto. Pad je to u odnosu na razdoblje prije 10 godina, kada je katolika bilo oko 86 posto. Pravoslavaca je 3,32 posto ili 128.395 građana. Muslimana je 50.981, odnosno 1,32 posto.

Gotovo dva posto (1,86 posto) izjašnjavaju se kao agnostici i skeptici. Takvih je 64.961, točnije dvostruko više nego na popisu 2011. godine.

Povećao se broj ateista. Njih je 2011. bilo 3,81 posto, a na ovom popisu stanovništva ih je 4,71 posto, odnosno 182.188.

Prema materinskom jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske, njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo dok je stranih državljana 0,74 posto ili 28.784.

Podsjetimo, prema prvim rezultatima Popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.888.529 milijuna stanovnika. U proteklih 10 godina izgubila je 396.360 stanovnika - više nego što ih ima Split. Najveći pad stanovništva bilježe Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija dok je najmanji pad ostvaren u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

Manje kućanstava, više stambenih jedinica

Također, prema prvom rezultatima, samo tri grada u Hrvatskoj - Zagreb, Split i Rijeka - imaju više od 100.000 stanovnika, a njih samo osam ima više od 50.000 stanovnika. U Hrvatskoj imamo 1.438.423 kućanstva, a stambenih jedinica je 2.350.444. Broj kućanstava smanjen je za 80.615 (5,31%), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61%).