Nakon što je malteška predsjednica Marie Louise Coleiro Preca tijekom prošlotjednog posjeta Hrvatskoj objavila da ta mediteranska zemlja ukida sva ograničenja ostale su još četiri zemlje koje hrvatskim državljanima ograničavaju pristup tržištima rada
Prva u redu je Austrija. Glasnogovornik austrijskog kancelara Sebastiana Kurza za austrijsku novinsku agenciju APA u ponedjeljak je izjavio da je produljenje ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada za državljane Hrvatske smisleno iz više razloga, a jedan koji su naveli taj je da već postoji velik broj nezaposlenih hrvatskih državljana koji žive u Austriji.
Tako će za rad u Austriji hrvatski državljani trebati posebne dozvole sve do 1. srpnja 2020. godine. Načelo Europske unije o slobodnom kretanju radnika podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu te Švicarskoj. Postoji mogućnost da se primjena ovog načela privremeno odgodi do maksimalno sedam godina za nove članice i to po principu 2+3+2. Nakon prve dvije godine većina zemalja Europske unije odbacila je restrikcije.
vezane vijesti
Ograničenja za hrvatske radnike uz spomenute Maltu i Austriju zadržale su samo Slovenija, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ako žele zadržati radne dozvole za hrvatske državljane još dvije godine, zemlje moraju o tome izvijestiti Europsku komisiju do 30. lipnja. Pritom svoj zahtjev moraju argumentirati, odnosno dokazati da bi potpuno otvaranje tržišta izazvalo poremećaje.
Nakon isteka posljednjeg dvogodišnjeg roka, dakle s početkom srpnja 2020. godine više neće biti moguće ograničavati pristup tržištu rada hrvatskim državljanima. Slovenija, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo još nisu donijeli odluku o tome hoće li produžiti ograničenja i na posljednje dvije godine. Posebno je komplicirana situacija s Ujedinjenim Kraljevstvom koje se nalazi u procesu izlaska iz Europske unije (Brexita).
Upravo pitanje otvaranja/zatvaranja tržišta rada strancima usko je povezano s izlaskom te zemlje iz EU-a te je vrlo vjerojatno da neće doći do ukidanja radnih dozvola za Hrvate. U procesu Brexita trebalo bi se pregovarati o novim ugovorima koji će regulirati kretanje radnika između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Ako do dogovora ne dođe, svaka država će sklapati bilateralne sporazume s Londonom posebno.
Lihtenštajn i Švicarska, koje nisu članice Europske unije, ali su zahvaljujući posebnim ugovorima dijelom Sporazuma o slobodi kretanja ljudi, roba i kapitala, također ograničavaju prava hrvatskim državljanima na pristup tamošnjim tržištima rada.
Švicarska je tek s 1. siječnja 2017. godine ratificirala Protokol III, kojim se Sporazum o slobodi kretanja ljudi, roba i kapitala između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširuje na hrvatske državljane, što znači da mogu zadržati ograničenja do 2024. godine.
