Prva u redu je Austrija. Glasnogovornik austrijskog kancelara Sebastiana Kurza za austrijsku novinsku agenciju APA u ponedjeljak je izjavio da je produljenje ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada za državljane Hrvatske smisleno iz više razloga, a jedan koji su naveli taj je da već postoji velik broj nezaposlenih hrvatskih državljana koji žive u Austriji.

Tako će za rad u Austriji hrvatski državljani trebati posebne dozvole sve do 1. srpnja 2020. godine. Načelo Europske unije o slobodnom kretanju radnika podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu te Švicarskoj. Postoji mogućnost da se primjena ovog načela privremeno odgodi do maksimalno sedam godina za nove članice i to po principu 2+3+2. Nakon prve dvije godine većina zemalja Europske unije odbacila je restrikcije.

Ograničenja za hrvatske radnike uz spomenute Maltu i Austriju zadržale su samo Slovenija, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ako žele zadržati radne dozvole za hrvatske državljane još dvije godine, zemlje moraju o tome izvijestiti Europsku komisiju do 30. lipnja. Pritom svoj zahtjev moraju argumentirati, odnosno dokazati da bi potpuno otvaranje tržišta izazvalo poremećaje.

Nakon isteka posljednjeg dvogodišnjeg roka, dakle s početkom srpnja 2020. godine više neće biti moguće ograničavati pristup tržištu rada hrvatskim državljanima. Slovenija, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo još nisu donijeli odluku o tome hoće li produžiti ograničenja i na posljednje dvije godine. Posebno je komplicirana situacija s Ujedinjenim Kraljevstvom koje se nalazi u procesu izlaska iz Europske unije (Brexita).

Upravo pitanje otvaranja/zatvaranja tržišta rada strancima usko je povezano s izlaskom te zemlje iz EU-a te je vrlo vjerojatno da neće doći do ukidanja radnih dozvola za Hrvate. U procesu Brexita trebalo bi se pregovarati o novim ugovorima koji će regulirati kretanje radnika između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Ako do dogovora ne dođe, svaka država će sklapati bilateralne sporazume s Londonom posebno.

Lihtenštajn i Švicarska, koje nisu članice Europske unije, ali su zahvaljujući posebnim ugovorima dijelom Sporazuma o slobodi kretanja ljudi, roba i kapitala, također ograničavaju prava hrvatskim državljanima na pristup tamošnjim tržištima rada.

Švicarska je tek s 1. siječnja 2017. godine ratificirala Protokol III, kojim se Sporazum o slobodi kretanja ljudi, roba i kapitala između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširuje na hrvatske državljane, što znači da mogu zadržati ograničenja do 2024. godine.