Na razini cijele Europske unije, 2,3 posto radnika zaposleno je na ugovore koji ne traju duže od tri mjeseca, a neslavno prvo mjesto drži Hrvatska, u kojoj je na nesigurne poslove osuđeno čak 8,4 posto zaposlenih.

Znatno iznad europskog prosjeka su i Francuska (4,8 posto), Španjolska (4,7 posto), Poljska i Slovenija (4,5 posto).

Kratkotrajni ugovori o radu najmanje su uobičajeni u Rumunjskoj (0,2 posto) te Ujedinjenom Kraljevstvu i Češkoj (0,4 posto).

'Stanje je puno gore. Evidentno je to da je Hrvatska od 2003. godine naovamo unutar zemalja Europske unije imala najveću stopu i najbrži rast poslova na određeno vrijeme i drugih nestalnih oblika rada', ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.  

Pritom napominje da je istraživanje Eurostata obuhvatilo samo najužu kategoriju radnika s ugovorima na određeno dok tzv. prekarni poslovi obuhvaćaju puno širu skupinu radnika koji žive u nesigurnosti.

Prekarijat se odnosi na sve oblike rada na određeno vrijeme, privremeni ili sezonski rad te agencijski rad, kojima su zajedničke osobine nesigurnost, niske plaće, slaba socijalna zaštita i zaštita na radu te ograničena radnička prava.

Na razini Europske unije kratkotrajni ugovori o radu najprisutniji su u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a u Hrvatskoj najviše ih je u turizmu i ugostiteljstvu.

'Kod nas se u pravilu za gotovo sve novozaposlene daju ugovori na neodređeno vrijeme. Od izmjena Zakona o radu 2003. došlo je do drastičnog rasta nesigurnih oblika rada, a zapošljavanje na određeno dodatno je pojačano izmjenama Zakona o radu iz 2013. i 2014. godine', upozorava Sever.

Ističe kako je u razdoblju od 2003. do 2016. nakon izmjena Zakona o radu udjel radnika s nesigurnim ugovorima o radu porastao s 10 na 22,2 posto, a projekcije za 2017. govore da je taj udjel dostigao 24 posto zaposlenih.      

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli sindikati, rad na određeno je, uz niske plaće, glavni razlog iseljavanja iz Hrvatske.

Sever napominje da je Europska unija uočila problem nekontroliranog rasta poslova na određeno te je u dokumente Europske komisije za novi semestar ugradila preporuke za povećanje udjela poslova s ugovorom na neodređeno vrijeme.

Vlada Andreja Plenkovića zasad nije pokazala zabrinutost zbog alarmantnih podataka Eurostata, a Hrvatska udruga poslodavaca traži nove izmjene Zakona o radu, kojima bi se dodatno fleksibiliziralo tržište rada.