Veliki projekt koji je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u ožujku 2014. proveo na uzorku od 15.209 učenika u 426 osnovnih škola, dao je još nekoliko zanimljivih uvida – pokazao je da je znanje učenika nešto bolje u priobalnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a lošije u središnjoj i istočnoj, da su učenice postigle više rezultate iz hrvatskog i engleskog jezika, a učenici iz povijesti, dok su u fizici oni u prosjeku bili podjednaki. Svaki učenik u uzorku pisao je ispit iz samo jednoga predmeta. Temeljem završnih psihometrijskih analiza rezultati učenika prikazani su na skali postignuća. Skala postignuća podijeljena je u četiri razine prema unaprijed određenim pragovima.

Iz rezultata je također vidljivo da, mada su sve školske ocjene vjerojatno previsoke, s njihovim porastom raste i prosječan rezultat učenika na ispitu, što znači da su učenici koji imaju bolje školske ocjene i bolji opći uspjeh postigli i bolje prosječne rezultate na ispitu.

Najbolji uspjeh učenici su ostvarili u povijesti. Na tom ispitu najmanje učenika (3,32 posto) imalo je rezultat ispod osnovne razine. U istom ispitu također je bilo najviše učenika (8,54 posto) koji su ostvarili naprednu razinu. Najlošije rezultate učenici su postigli u hrvatskom i engleskom jeziku, a u fizici su bili tek neznatno bolji (pogledajte tablicu dolje).

Testirani učenici iz sjeverozapadne Hrvatske bili su najbolji u hrvatskom i engleskom jeziku, dok su oni iz priobalne Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, bili nešto bolji u fizici i povijesti (primjere zadataka iz fizike pogledajte dolje).

Zrinka Ristić Dedić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, članica ekspertnog tima koji radi na velikoj kurikularnoj reformi, kaže da je na temelju ovako koncipiranog testiranja ipak teško pridavati neki veći značaj manjim razlikama u iskazanim znanjima.

'To je ispitivanje niskog rizika jer učenici znaju da im rezultati neće ulaziti u ocjene. Stoga ih neće nužno shvatiti jako ozbiljno pa će sve ovisiti o tome koliko će ih škole uspjeti motivirati', objasnila je za tportal naša stručnjakinja koja je sudjelovala u brojnim studijama hrvatskog obrazovnog sustava.

'Naime, brojna druga ranije provedena istraživanja nisu našla velike regionalne razlike, našla su tek manje, pa rezultate koji eventualno pokazuju jači efekt treba uzeti s rezervom', pojasnila je.

No Ristić Dedić smatra da ishod testiranja prema kojem većina učenika zadovoljava tek osnovnu razinu ili čak nižu od nje, ipak pokazuje da odlične ocjene nisu uvijek i svuda ujednačene i pouzdan kriterij.

'Zbog toga mi kroz kurikularnu reformu želimo definirati ishode učenja i postići jasnoću očekivanja od učenika. Time bi se postavili i jasniji kriteriji za vrednovanje. I djeci i roditeljima i nastavnicima bilo bi jasnije što se od učenika očekuje. Tako bi se objektivizirale ocjene. Ovo istraživanje pokazuje da je ocjena ipak subjektivan zbir svih vrednovanja učenika u školi. No treba imati na umu da jedan ispit nije sasvim realan pokazatelj svega što je učenik postigao. Nastavnici prate djecu kroz cijelu godinu, ne samo njihovo znanje nego i aktivnost i sudjelovanje. To se sve jednim ispitom ne može istražiti', rekla je Ristić Dedić.

Naša znanstvenica kaže da bi ovakvo testiranje NCVVO-a trebalo imati važnu ulogu u sustavu koji je zamišljen u okvirima obrazovne strategije i kurikularne reforme.

'Mi se zalažemo za tzv. hibridno ispitivanje koje bi kombiniralo najbolje od vanjskog testiranja i unutrašnjeg ispitivanja koje bi provodili nastavnici. U tom smislu i NCVVO i ekspertni tim u suradnji razvijaju projekt na kojem će dalje raditi. Ovaj provedeni projekt dobra je priprema za ono što bi trebalo uslijediti', pojasnila je.

U NCVVO-u kažu da sljedeće slično ispitivanje namjeravaju provesti kada se uvede kurikularna reforma. Za sada ne znaju hoće li to biti za godinu ili više.

Ističu da je cilj provedenog projekta bio razvoj modela ispitivanja znanja na kraju obrazovnih ciklusa te da su standardizacija ispita, unaprjeđenje procedura i sustava osiguranja kvalitete u vanjskome vrednovanju učeničkih postignuća i uporaba mrežnih aplikacija u različitim fazama razvoja ispita, njegovi najvažniji rezultati projekta.

'Razvijene procedure, metodologija i iskustva razvoja ispita u sklopu projekta poslužit će u razvoju ispita u drugim projektima i poslovima Centra kao što su razvoj banke zadataka, rekonceptualizacija modela državne mature u skladu s novim kurikularnim ciljevima, razvoj hibridnih modela vrednovanja, razvoj periodičnih vanjskih ispita za praćenje ostvarivanja obrazovnih ishoda na nacio­nalnoj razini itd.', poručuju iz NCVVO-a.