Posljednji bijeli predsjednik Južnoafričke Republike Frederick de Klerk, koji je umro u četvrtak, često kritiziran zbog nedostatka grižnje savjesti zbog apartheida, uputio je u postumno objavljenoj video snimci bezrezervnu i punu ispriku
"Svim srcem se ispričavam, za bol, patnju, poniženje i štetu nanesenu crncima, smeđima i Indijcima Južne Afrike. Ovo je moja posljednja poruka narodu Južnoafričke Republike", izjavio je u snimci koju je objavila njegova zaklada.
Naveo je da bi imao puno komentara o stanju u zemlji, ali i objasnio da je želio snimiti kratku poruku.
"Kritičari me i dalje optužuju da sam na ovaj ili onaj način opravdavao apartheid", rekao je i priznao da je u mladosti branio segregaciju, a kasnije kao parlamentarac i čak i kao ministar.
"Kasnije sam se puno puta ispričao za bol i poniženje koje je taj režim nanio. Mnogi su mi vjerovali, a neki nisu".
vezane vijesti
-
![Human Rights Watch optužio Izrael za zločine apartheida nad Palestincima]()
Human Rights Watch optužio Izrael za zločine apartheida nad Palestincima
-
![Najutjecajniji afrički pokret, koji je obilježilo vodstvo Nelsona Mandele, potporu javnosti gubi zbog korupcije, ali i nove vrste aparthejda]()
Najutjecajniji afrički pokret, koji je obilježilo vodstvo Nelsona Mandele, potporu javnosti gubi zbog korupcije, ali i nove vrste aparthejda
-
![Južnoafrička Republika je pred slomom, a njezin spas ovisi o nekadašnjem odbačenom Mandelinu štićeniku]()
Južnoafrička Republika je pred slomom, a njezin spas ovisi o nekadašnjem odbačenom Mandelinu štićeniku
"Dopustite mi da danas, u ovoj posljednjoj poruci ponovim da se bezrezervno ispričavam", i precizirao je da to ne čini samo kao bivši predsjednik Nacionalne stranke koja je taj režim nametnula 1948., već i u osobno ime.
"Od početka 1980-tih moje se stajalište u potpunosti promijenilo", i pozvao se na iskustvo slično "obraćenju". "Shvatio sam da je apartheid bio pogreška i da smo dosegli moralno neopravdanu točku". I to obraćenje se prelilo na politiku.
De Klerk je u neočekivanom govoru u parlamentu 1990. najavio oslobađanje Nelsona Mandele i legalizaciju Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) i drugih stranaka koje su se borile protiv apartheida, čime je otvoren put demokratskoj tranziciji zemlje.
De Klerk je 1993. godine podijelio Nobelovu nagradu za mir s Mandelom, kojeg je tri godine ranije oslobodio iz zatvora, ali se njegova uloga u tranziciji prema demokraciji i dalje preispituje. Mnogi crnci ljuti su jer nije spriječio političko nasilje u turbulentnim godinama koje su prethodile izborima 1994. Stanovnici JAR-a s desnog političkog spektra koji su dugo vodili zemlju smatraju ga izdajnikom njihove ideje bijelog supremacizma.
Frederik Willem de Klerk umro je u četvrtak u dobi od 85 godina. "Bivši predsjednik FW de Klerk umro je jutros mirno u svojem domu u Fresnayeu nakon borbe s rakom mezoteliomom", priopćila je Zaklada FW de Klerk. U ožujku mu je bio dijagnosticiran mezoteliom, rak koji zahvaća tkivo koje prekriva pluća.
