Predsjednik karlovačke HVIDR-e Alojzije Čerkez je polaganje cvijeća i lampiona ocijenio 'provokacijom koju treba o korjenu sasjeći'. 'Mi Hrvati i branitelji uvijek smo bili za mir, ali ako te netko dira, pecka, onda mu trebaš stati na put', poručio je.

U ime udruge Hrvatski domobran dopredsjednik Vjekoslav Car rekao je kako se to neće ponoviti iduće godine, najavivši da će se građani, ako vlasti to ne žele spriječiti, sami organizirati te od 20. do 23. rujna patrolirati mostom.

'Ako smo ovaj most mogli obraniti 1991. godine obranit ćemo ga opet, jer znamo da je 21. rujna 1991. godine neprijateljska vojska htjela ući u Karlovac s određenim zadaćama i probiti se do vojarne JNA Logorište', poručio je Car. Istaknuo je kako su lani u večernjim satima lampione na mostu postavili 'članovi obitelji i neprijateljski vojnici', što su branitelji ove godine pokušali spriječiti, ali su lampioni postavljeni rano ujutro.

Berislav Mikšić je u ime Udruga ratnih postrojbi i Udruge 129. brigade posebno zamjerio to što su lampioni zapaljeni na javnoj površini. 'Mi nismo protiv toga da netko od rodbine žali za nekim tko je u toj akciji poginuo, ali ovo se na javnoj površini i ovako tijekom noći ne bi smjelo dozvoliti, jer je to čista provokacija', kazao je.

Hrvoje Dugi, branitelj ih Gornjeg Mekušja, podsjetio je da su 1991. Mekušanci bili protjerivani i ubijani, a da ih se sada 'ovim lampionima opet emotivno povrjeđuje'. 'To je javna površina. Ako žele paliti za svoje žrtve neka pale na grobljima u Budačkoj Rijeci i Krnjaku, gdje su pokopani', poručio je.

Nada Radović izjavila je u ime Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine kako lampione ove godine nije postavilo Vijeće te da ne zna tko je to učinio. 'Na današnji dan prošle godine zapalili smo nekoliko lampiona, zamjenik župana za srpsku nacionalnu manjinu Milenko Rebić i ja, te položili na most 13 ruža. Nitko to nije dirao i bilo mi je drago kad sam vidjela da stoji tako nekoliko dana', rekla je Radović.

Za ubojstvo trinaestorice srpskih rezervista provedeno je šest sudskih procesa za ratni zločin protiv Mihajla Hrastova, u kojima je on bio tri puta oslobođen i tri puta osuđen, a i posljednja osuđujuća presuda Vrhovnog suda, kojom je Hrastov osuđen na četiri godine, još nije pravomoćna.

Prema riječima suca Ante Ujevića, Vrhovni sud je presudu dostavio ovoga ljeta, ali ona nije bila uredna te je ovih dana ponovio slanje presude strankama u postupku. Presuda bi postala pravomoćna ako se nijedna strana ne bi žalila, no obrana Mihajla Hrastova najavila je žalbu.