Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić danas je na stručnom skupu 'Lokalno socijalno planiranje' istaknula kako je važno da imamo dobro socijalno planiranje kako bi se vidjele potrebe na terenu, što bolje locirali ljudi kojima je pomoć potrebna i onda prema njima primjenjivali i određeni projekti.
Stručni skup 'Lokalno socijalno planiranje' danas je u Zagrebu organiziralo Ministarstvo socijalne politike i mladih kako bi pridonijelo procesu županijskog socijalnog planiranja, koji je u Hrvatskoj u samom začetku. Lokalno socijalno planiranje preduvjet je decentralizaciji sustava socijalne skrbi, čime bi se omogućilo pružanje usluga socijalne skrbi na najprikladnijoj razini za stanovništvo te izravno omogućilo jedinicama lokalne samouprave pružanje širokog spektra jeftinijih i kvalitetnijih socijalnih usluga.
Opačić je rekla da je u zadnjih nekoliko mjeseci obišla neke gradove i županije te u kontaktu s ljudima čula da postoji potreba da se predstavnici županija nađu na jednom mjestu i razgovaraju o 'jedinstvenim standardima socijalnog planiranja' te pozvala sudionike skupa da se potrude vidjeti i tzv. 'nevidljive ljude', koji žive u manjim mjestima i ne znaju koja su njihova prava, a vrlo često žive na rubu gladi.
'Nalazimo se u vrlo teškim uvjetima, uvjetima gospodarske krize, uvjetima u kojima smo svi pomalo žrtve, građani s jedne strane, mi koji smo u ovom trenutku odgovorni za državu, s druge strane, te sindikati. Svi smo mi žrtve jedne situacije u kojoj smo se našli, jedne neodgovorne politike u proteklim godinama i sada smo u situaciji u kojoj baš i nemamo puno izbora. To je situacija u kojoj imamo jako malo novca u proračunu', ustvrdila je Opačić.
Naglasila je kako je stoga izuzetno važno kvalitetnije raspolaganje s novcem i to za one kategorije ljudi kojima je to najpotrebnije. Stoga je najvažnije dobro socijalno planiranje, kako bi se vidjelo koje su potrebe na terenu, a to se najbolje može vidjeti na razini županija, te općina i gradova, istaknula je.
Upozorila je da su neke jedinice lokalne samouprave već došle do otprilike 30 posto svog proračuna kojeg izdvajaju za socijalne potrebe zbog toga što je sve veći pritisak građana koji su dugo godina na Zavodu za zapošljavanje, a ujedno su i korisnici socijalne pomoći.
Sve je veći pritisak kako na onaj dio socijalnih naknada koji se izdvaja iz državnog proračuna tako i na jedinice lokalne samouprave, kazala je.
Iznimno važnim ocijenila je i uključivanje udruga koje djeluju na lokalnoj razini. Dodala je da se za udruge na godišnjoj razini iz državnog proračuna te iz lokalnih proračuna izdvaja ukupno milijardu i 700 milijuna kuna, što nije maleni novac. 'To je novac kojeg će trebati puno bolje i kvalitetnije plasirati u određene projekte i okrenuti se udrugama koje najbolje mogu odraditi onaj dio u kojem država nema dovoljno kapaciteta', kazala je i najavila je da će se do kraja godine nastojati neke programe 'staviti pod određene kontrolne mehanizme kako bi i na taj način što bolje ciljali one ljude kojima je to najpotrebnije'.
