Saborska istražna povjerenstva do ovog za Agrokor sazvana su deset puta. Ako bacimo oko na Zakon o istražnim povjerenstvima, možemo steći dojam da je riječ o moćnom tijelu koje ima uvid u apsolutno sve i koje će na taj način zasigurno izbistriti sliku kompliciranih slučajeva zbog kojih je osnovano. No to uglavnom nije tako.

A povjerenstva se osnivaju zbog pitanja od velikog javnog značenja koja nužno za sobom povlače barem dvije verzije priče. Tako u slučaju Agrokora imamo jednu verziju Vlade, a dijametralno suprotnu onu Ivice Todorića, vlasnika i bivšeg predsjednika Uprave Agrokora.

1. Todorić kao okosnica prvog i zadnjeg povjerenstva

Hoće li povjerenstvo za Agrokor pozvati Todorića da se očituje o svemu, tek ćemo vidjeti, no u tom slučaju neće mu biti prvi put da se mora očitovati istražnom povjerenstvu.

Naime prvo takvo povjerenstvo osnovano je 1996. i to zbog afere Pšenica. Povjerenstvo, čije je osnivanje inicirao Vladimir Šeks, tada se bavilo prodajom pšenice s robnih zaliha iako nije postojao višak jer je država nedugo nakon toga morala uvoziti brašno. Pšenica je bila prodana Ivici Todoriću.

Ustanovljen je niz nepravilnosti, došlo je do nekih smjena te je izmijenjen propis o robnim zalihama. Unatoč tome, 2002. ponovno je nestala ogromna količina pšenice i to iz silosa tvrtke Đakovština. Vlada je tada tu količinu namirila iz robnih zaliha, a ukradeno je žito završilo na policama Todorićevih dućana. Iz Agrokora su se tada pravdali da nisu znali da kupuju ukradenu pšenicu iako joj je cijena bila sumnjivo niska.

2. Raskrinkavanje plana Lisica

Nakon prvog povjerenstva Sabor je 1998. osnovao i drugo. I njega je inicirao Vladimir Šeks. Riječ je o pokušaju raskrinkavanja navodne urote protiv HDZ-a i destabilizacije države kodnog imena plan Lisica. Povjerenstvo je trebalo ustanoviti postoji li uopće plan tog imena i je li HSLS tijekom 1993. i 1994. pokušao srušiti HDZ i destabilizirati državu ili je pak plan Lisica izmislio HDZ kao podvalu tadašnjoj oporbi. Zaključak povjerenstva nikada nije donesen.

3. Je li Račan kriv za razoružavanje Hrvatske

Godinu kasnije osniva se treće povjerenstvo. Ono je trebalo ustanoviti tko je kriv za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske tijekom 1990., kad su tisuće tone oružja odvezene iz vojarni na području Hrvatske nedugo prije početka Domovinskog rata. Povjerenstvo je donijelo zaključak da je Ivica Račan moralno odgovoran za to, što je, standardno, izazvalo žestoku raspravu u Saboru, tijekom koje je oporba prozvala HDZ da koristi povjerenstvo za politički igrokaz.

4. Sporna prodaja Večernjaka

Godine 2000. osnovano je istražno povjerenstvo zbog prodaje Večernjeg lista. U međuvremenu je došlo do smjene vlasti pa je osnovano povjerenstvo koje je postavljalo pitanja koja nisu bila ugodna za tadašnju novu oporbu – HDZ. Zaključeno je da postoje ozbiljne indicije da je politika imala svoje prste u privatizaciji Večernjaka te da je ovaj dnevni list kupljen za potrebe HDZ-a. No u zaključku stoji da se neće tražiti kazneni progon niti poništenje kupoprodajnog ugovora iako je Večernji list, koji je do tada bio u većinskom vlasništvu države, kupio Caritas Fund Ltd. s Djevičanskih otoka koji je osnovan nekoliko dana prije kupnje i bez poznatog vlasnika.

5. Kriminal u Viktoru Lencu

Pet godina kasnije opet je HDZ na vlasti i osniva se peto povjerenstvo i to o stečaju brodogradilišta Viktor Lenac u Rijeci. Zaključak je bio sljedeći: uspješno brodogradilište uništeno je zbog loših odluka Damira Vrhovnika, nekadašnjeg predsjednika uprave i suvlasnika brodogradilišta koji je bio blizak prijatelj SDP-ovaca Ivice Račana i Slavka Linića. Povjerenstvo nije uspjelo dokazati direktno pogodovanje Vrhovniku.

6. Jesu li Čačić i Tomčić pogodovali svojim tvrtkama

HDZ-ovci ne miruju. Godinu dana kasnije, 2006., sazivaju povjerenstvo koje bi trebalo istražiti jesu li ministar u vladi Ivice Račana Radimir Čačić i predsjednik Sabora u istom razdoblju Zlatko Tomčić, pogodovali svojim tvrtkama za vrijeme dok su bili na tim visokim dužnostima. Za Tomčića je povjerenstvo jednoglasno odlučilo kako ne može zaključiti da je pogodovao svojoj tvrtci 'Capital ing'. U Čačićevu slučaju članovi povjerenstva su se podijelili, pa je HDZ-ova većina usvojila zaključak da je pogodovao svojim tvrtkama, no do istog zaključka nisu stigli pravosudni organi. DORH je, naime, odbacio sumnje u Čačića zbog nedostatka dokaza.

7. I povjerenstvo i Vrhovni sud utvrdili da Rončević nije kriv

Tri godine kasnije, 2009., nakon brojnih medijskih napisa o pogodovanju jednom proizvođaču tijekom nabavke vojnih kamiona, čemu se priključio i tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić, osniva se povjerenstvo zbog afere Kamioni. Ono je, pak, zaključilo da HDZ-ov ministar obrane Berislav Rončević nije zloporabio položaj i ovlasti kupivši za vojsku kamione tvrtke IVECO. Neovisno o tome, USKOK je nekoliko mjeseci nakon završetka rada povjerenstva podigao optužnicu, a nepravomoćnu osuđujuću presudu Županijskog suda ukinuo je Vrhovni sud te je Rončević u ponovljenom suđenju - oslobođen krivnje.

8. Tko je kriv za kriminalnu prodaju Ine MOL-u?

Povjerenstvo o prodaji Ine MOL-u osnovano je 2010. godine kako bi ispitalo sumnjive okolnosti prodaje kontrolnog paketa dionica domaćeg naftnog giganta mađarskom MOL-u. Članovi povjerenstva ne uspijevaju se dogovoriti oko zaključka pa ih postoje dva: HDZ-ov, u kojem se tvrdi da je ugovor štetan za Inu sklopljen još 2003., za vrijeme Račana, dok oporba u izdvojenom mišljenju tvrdi da su MOL-u ključna upravljačka prava dana za vrijeme HDZ-a. Godinu dana kasnije Državno odvjetništvo diže optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, u kojoj ga se tereti da je za deset milijuna eura dao Mađarima veće ovlasti.

9. Povjerenstvo zbog ubojstva Stjepana Đurekovića

Krajem 2013. osnovano je istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića. Iako je izglasano, članovi ovog povjerenstva nisu izabrani, a zaključak je da povjerenstvo nije ni trebalo biti osnovano jer se u trenutku njegova osnivanja u Njemačkoj vodio postupak u tom slučaju. Naime, prema zakonu, povjerenstvo prestaje s radom u trenutku kada se o tom istom pitanju pokreće sudski postupak.

10. Povjerenstvo za Imunološki zavod

Od tada pa sve do 2017. nije sazvano nijedno povjerenstvo sve do ožujka ove godine, kada je osnovano ono za Imunološki zavod kako bi se utvrdile okolnosti njegove propasti. Na čelu tog istražnog povjerenstva je Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida, a 12. rujna ispitan je i posljednji svjedok u ovom slučaju.

Od najnovijeg povjerenstva, onog za Agrokor, javnost puno očekuje. Očekuje se i da će iskaz pred članovima povjerenstva dati izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, aktualni ministar financija i bivši direktor u toj kompaniji Zdravko Marić, ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ali i sam vlasnik posrnule kompanije, Ivica Todorić.

U slučaju da se pokrene sudski proces, rad povjerenstva za Agrokor se prekida.