Ulaskom Hrvatske u šengenski prostor u praktičnom smislu stvaraju se uvjeti slobodnog kretanja milijuna osoba iz EU-a. Za mobilnost putnika od presudne važnosti bit će dostupnost željezničkih pruga, piše Glas Istre, zagovarajući povratak vlaka u Poreč, novom trasom
Uz Rovinj, Poreč je apsolutni lider, rekorder turizma u Istri, a time i u Hrvatskoj. Takvoj turističkoj meki kakva je Poreč bi trebalo opet omogućiti da bude spojena željeznicom s centrima naših glavnih emitivnih turističkih tržišta: Münchenom, Bečom, Pragom, Bratislavom i drugima. Uzimajući u obzir situaciju na terenu, nema opravdanja to ne učiniti obnovom željeznice po istoj trasi od prije 100 godina, piše ugledni pulski inžinjer elektrotehnike Livio Nefat za Glas Istre.
'Danas je svrsishodnije i izvodljivije rješenje da nova dionica započne odvajanjem od (nadamo se uskoro) obnovljenog, a sada još uvijek napuštenog i jako zapuštenog, ali postojećeg kolosijeka Kanfanar - Rovinj. Početna točka bila bi na tom kolosijeku prema Rovinju 3 kilometra od Kanfanara (nakon prelaska preko autoputa Istarski ipsilon). Zatim je najuputnije da trasa pruge skrene prema sjeveru pa je pred njom Limska draga. Nju je racionalno savladati zajedno s gradnjom vijadukta Limska draga 2, koji je nužan da se dobije puni profil autoputa, tj. četiri vozne trake. U odnosu na postojeći vijadukt, ovaj će trebati imati nešto pojačane okomite noseće stupove, a vodoravni elementi će na zapadnoj strani biti prošireni za širinu željezničkog kolosijeka i to-je-to! Uz relativno malo povećanje troškova novog, drugog vijadukta, može se na završetku svega imati i četverotračni profil autoputa i željezničku prugu u jednom te istom građevinskom zahvatu', predlaže Nefat.
vezane vijesti
'Nakon savladavanja te zahtjevne prirodne prepreke trasa pruge nastavlja u smjeru sjeverozapada prema Poreču. S obzirom na položaj, a u želji da se nadovežemo i ne zaboravimo prošlost, predlažemo za nju novi naziv, ali sa starim prizvukom - Južna Parenzana', navodi dalje Nefat.
Vlakovi će prometovati cijelu godinu, ali se podrazumijeva da red vožnje ljeti i zimi neće biti jednako gust, što je uobičajena praksa za sve željezničke linije u našoj zemlji. S obzirom na sve oštrije ekološke kriterije koje je odredila EU, najuputnije je da vlakovi za ovu svrhu kao pogonsko gorivo koriste vodik ili da bude kombinacija: za međunarodne (duže) linije vodik, a za (kraće) linije prigradske mreže južne Istre električne baterije. Sukladno tome, nije potrebno elektrificirati pruge kroz Istru, zaključuje Nefat.
Cijeli članak pročitajte u Glasu Istre.
