Skoro će dvije godine otkako je koronavirus zavladao svijetom, ali bolest o kojoj se na početku gotovo ništa nije znalo ipak je u većoj mjeri pala pred spoznajama znanosti i iskustvom liječnika jer manje je hospitaliziranih čak i kad su brojevi zaraženih veliki.

Cjepivo je dijelom smanjilo ugrozu, ali je činjenica da dio ljudi ne vjeruje cjepivu, a dijelu siromašnih je i dalje nedostupno, što je omogućilo virusu da novim sojevima dodatno zakomplicira život svima.

U Hrvatskoj trenutno bukti četvrti val korone, ali situacija je u odnosu na onu otprije godinu dana ipak manje stresna. Pokazuju to i brojke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz kojih su vidljiva tjedna kretanja zaraze od početka pandemije odnosno broja hospitaliziranih, onih na respiratoru, ali i dobnih skupina koje su u pojedinim razdobljima bile najugroženije.

Naime, trenutno je u Hrvatskoj registrirano gotovo dvaput više dokazano pozitivnih na koronu, ali u bolnicama je ipak nešto manje pacijenata nego u studenom prošle godine.

Nažalost, konstanta je samo velika smrtnost. Razvidno je da su teški slučajevi i prije godinu dana i danas nerijetko smrtonosni za pacijente. Respirator, naime, daje šansu za preživljavanje, ali tek 20 do 30 posto, i zato je dolazak cjepiva bio važan jer je spriječio teške oblike covida-19 i, dakako, veću smrtnost.

Dokaz da je nužno cijepiti što više građana jest i činjenica da su prošlog prosinca u drugom valu korone najčešće bili zaraženi stariji od 50 godina, sad procijepljeni, a trenutačno su na meti korone oni u dobi od 18 do 40 odnosno do 50 godina. To je i razlog manjeg broja hospitalizacija jer su zaraženi mlađi premda je na tjednoj bazi dvostruko više oboljelih u Hrvatskoj, donosi Jutarnji list.