Čak 22 godine od podizanja optužnice Ratko Mladić, general vojske bosanskih Srba, pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu, u srijedu je osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Proglašen je krivim po svim točkama optužnice osim za genocid u šest bosanskih općina Foči, Ključu, Kotor Varošu, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici. Osuđen je i za genocid u Srebrenici.
MLadić je kriv i za progon Muslimana i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, teroriziranje Sarajeva, otimanje pripadnika UN-a i niz drugih zločina.
11:58 Vijeće je utvrdilo da Mladić nije kriv po točci jedan - genocid! Kriv je po ostalim točkama uključujući i genocid u Srebrenici unutar UZP-a. Vijeće je uzelo u obzir težinu djela za koje je utvrdilo da je kriv i za koje se navodi da su najteži mogući. Sudac je osudio Mladića na doživotnu kaznu zatvora. Dakle utvrđena je odgovornost za različite UZP-e, progon, zločin protiv čovječnosti, istrebljivanje kao zločin protiv čovječnosti, ubojstvo, ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, deportacije, nehumana djela prisilnog premještanja, teroriziranje, protupravni napadi na civile i uzimanje talaca.
11:48 Sudac čita Mladićevu ulogu u UZP-u u Srebrenici. 11. i 12. srpnja 1995. godine izdavao je naređenja zapovjedniku MUP-a Borovčaninu, a imao je i kontrolu nad Drinskim korpusom koji je djelovao u zoni odgovornosti. Izdavao je zapovijedi da se u Potočarima izdvoje muškarci od žena, djece i starijih. U izjavama je pozivao na odmazdu nad Muslimanima, a nekoliko je puta na sastanku u Hotelu Fontana izjavio da Muslimani iz Srebrenice mogu ostati ili nestati. Na temelju svega utvrđeno je da je optuženi imao namjeru likvidirati bosanske Muslimane iz Srebrenice i to progonima, istrebljenjima, ubojstvima, deportacijama, rekao je Orie.
Zapovijedao je ili rukovodio i jedinicama VRS-a i MUP-a te bez Mladića zločini ne bi bili počinjeni na takav način na koji su počinjeni, a koji uključuju i djela genocida.
11:40 Sudionici udruženog-zločinačkog poduhvata (UZP) u Sarajevu bili su pripadnici vojske i političkog vrha Republike Srpske: Radovan Karadžić, Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Nikola Koljević.
Mladić je odgovoran i u značajnoj mjeri je doprinio UZP-u. Mladić je sudjelovao u osnivanju sarajevsko-romanijskog korpusa koji je odgovoran za zločine nad Sarajevom u sklopu UZP-a. Zapovijedao je tim korpusom. Djela Mladića su značajno doprinijela počinjenju zločina u Sarajevu. Osobno je zapovijedao granatiranjem Sarajeva u proljeće 1992., a u rujnu 1995. zapovjedio je da isključi struja i onemoguće druge komunalne usluge čime je prisilio stanovnike Sarajeva da izađu na otvoreno i budu izloženi snajperskoj vatri. Svrha snajperske paljbe bila je širenje terora među stanovništvom Sarajeva.
Vijeće je utvrdilo da je Mladić dao značajan doprinos uklanjanju Muslimana i Hrvata s teritorija pod kontrolom bosanskih Srba. Bio je pripadnik UZP-a u Sarajevu.
11:35 Nastavlja se čitanje sažetka presude bez obzira na prosvjede.
11:31 Mladić prosvjeduje, viče i mlatara rukama. Sudac ga je odlučio udaljiti iz sudnice. Navodno je psovao i vikao sucu da laže. Bit će smješten u prostoriju u kojoj će na televiziji moći pratiti suđenje. Liječnik će biti pored njega. Mladićev branitelj Ivetić ponovno traži da se Mladiću izmjeri tlak. Sudac je odbio.
11:28 Nakon nešto manje od sat vremena svi su se vratili u sudnicu. Mladićev odvjetnički tim je zbog visokog krvnog tlaka zatražio odgodu daljnjeg čitanja presude. Tlak mu je navodno veći od 180/80. Sudac Orie je odbio njihov zahtjev.
11:11 Mediji pišu da Mladić zbog zdravstvenih problema možda neće biti u mogućnost pratiti izricanje presude do kraja. Spekulira se da bi se moglo raditi o smišljenom pokušaju odgode izricanja presude. N1 javlja da je u tijeku liječnički pregled Ratka Mladića zbog zdravstvenih problema. Navodno mu je pozlilo. Stanka je zatražena baš kada se prešlo na utvrđivanje Mladićeve odgovornosti nakon što je utvrđen genocid u Srebrenici i ostali zločini.
10:45 Određena je kratka pauza jer Mladić mora u zahod. Iako je pauza trebala trajati samo pet minuta, odužilo se na više od 15.
10:38 Međutim, sud nije utvrdio genocid u sedam drugih općina istočne Bosne, kako se to tvrdilo u optužnici protiv Mladića.
Sud je zaključio da su se u općinama Foči, Ključu, Kotor Varošu, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici dogodili zločini nad nesrpskim stanovništvom, ali da njihova namjera nije bila istrebljenje naroda. Zaključen je i udruženi zločinački poduhvat u Sarajevu.
10:35 Mladić je tijekom Oriejevog izlaganja o Srebrenici odmahivao glavom uz ironični smiješak kada je sudsko vijeće iznijelo tvrdnju da je nakon odluka koje su potpisali Radovan Karadžić, politički vođa bosanskih Srba, i Mladić postojala jasna namjera da se iz Srebrenice eliminira muslimansko stanovništvo.
10:33 Vijeće će sada govoriti o genocidu u Srebrenici. Izvršitelji su namjeravali fizički uništiti muslimansko stanovništvo, zaključilo je sudsko vijeće. Utvrđeno je da su se dogodile radnje u skladu s definicijom genocida. Vijeće stoga utvrđuje da zločin genocida, progona, istrebljenja, ubojstva i nečovječnog postupanja prisilnog postupanja jest počinjen protiv muslimana u i oko Srebrenice.
10:28 Sud je pročitao kako je došlo do plana da se muškarci i dječaci nakon pada Srebrenice pobiju. Od 11. do 12. srpnja 1995. tri sastanka dogodila su se u hotelu Fontana u Bratuncu između VRS-a i UNPROFOR-a te pojedinaca koji su trebali zastupati Muslimane kako bi se razgovaralo o evakuaciji civila iz Potočara. Prilikom pokušaja evakuacije muslimana iz Srebrenice srpski vojnici izdvojili su vojno sposobne muškarce koji su poslije odvedeni na mjesta gdje su likvidirani. Mnogi su bili premlaćeni ili im se prijetilo ili su vrijeđani i prisiljavani da pjevaju srpske pjesme dok su čekali likvidaciju.
Tijekom srpnja i do početka listopada 1995. viši dužnosnici MUP-a i VRS-a pokušali su prikriti počinjenje zločina ekshumirajući žrtve i premještajući ih na druge lokacije.
Vijeće je utvrdilo da su snage bosanskih Srba poduzele mjere da ubiju na tisuće Muslimana iz Srebrenice neselektivno kako bi izvršile zločin progona. Neki od ubojstva i likvidacija imaju elemente istrebljenja. Utvrđeno je i da je nekoliko od zločina za koje se tereti predstavljaju prisilno premještanje.
10:25 Utvrđena je namjera Vojske Republike Srpske to jest njenog vodstva da ciljaju na civile u Sarajevu i da nesrazmjerno unište grad. Patnje kojima su bili izloženi građani Sarajeva su bile velike jer nisu imali pristup hrani, vodi, plinu, struji... Prisiljeni su bili živjeti u stanju stalnog straha. Vijeće je zaključilo da su članovi snaga bosanskih Srba namjeravali terorizirati stanovništvo Sarajeva te da je to teroriziranje bilo izloženo kroz snajperiranje i granatiranje. Članovi vojske bosanskih Srba su počinili ubojstvo, teroriziranje civila, kao kršenje zakona i pravila ratovanja te ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti.
10:22 U dijelu optužnice za genocid u šest općina u BiH utvrđeno je da je veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata bio ubijen ili im je nanesena teška fizička ili psihička povreda. Utvrđeno je tko su bili počinitelji i da je njihova namjera bila da se trajno uništi muslimansko i hrvatsko stanovništvo na tim prostorima.
10:20 Mnoge žrtve na nezakonit način su zatočene i izvrgnute nehumanom tretmanu na temelju svoje vjerske i etničke pripadnosti. Uvjeti u logoru bili su stravični i dovodili su do smrti. U jednoj kući kod Foče provođena su redovita i vrlo okrutna silovanja žena i djece.
10:18 Sudsko vijeće utvrdilo je da su počinjeni zločini koji predstavljaju istrebljenje. Pripadnici policija i vojske bosanskih Srba pojavili su se sa strojnicama na ulazu prostorije 3 u logoru Keraterm i nakon što su uveli brojne zatočenike, ubačena je neka vrsta plina i nakon toga su pucali po zatočenicima. Ubili su između 190 i 220 zatočenika tijekom te noći.
10:13 Sudac Orie u ime Vijeća iznosi neke zaključke vezane uz počinjena kaznena djela koja se odnose na odgovornost optuženog.
Ubijeni su mnogi civili i to u vrlo okrutnim okolnostima. Oni koji su braniti domove susreli su se s golemim nasilnim radnjama. Neki su preminuli nakon što su premlaćeni, mnogi su uhićeni, a prema njima nije pokazano nikakvo ljudsko dostojanstvo niti milost. Primjerice, 31. svibnja 1992. bosanski Srbi okružili su određen broj Muslimana kod mosta u Sanskom Mostu. Neki su ubijeni još na putu do mosta, a poslije su natjerani da skoče u rijeku jedan po jedan. Nakon toga Srbi su otvorili paljbu i ubili najmanje 28 muškaraca, bosanskih Muslimana, uključujući dva starca i jedno dijete. Jedan je uspio to preživjeti.
10:05 Sudac Orie je sažeto pročitao optužnicu protiv Mladića. Niže u tekstu možete pročitati za što se tereti Mladić.
10:00 Započelo je izricanje presude. Mladić je u sudnici iako se spekuliralo da možda neće doći.
9:30 Pred Haškim sudom dogodio se incident sat i pol prije izricanja presude. Neimenovani muškarac je pred sudnicom provocirao žrtve mašući srpskom zastavom.
9:25 Presudu Mladiću izreći će Sudsko vijeće Haškog suda koje čine Alphons Orie (predsjedajući) te Christoph Flügge i Bakone Justice Moloto kao članovi vijeća.
Protiv Mladića je za zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj prva optužnica podignuta već 24. srpnja 1995. godine, dok je rat još trajao, a otad je mijenjana četiri puta. Posljednji put u prosincu 2011. godine.
Mladić je optužen za najteže moguće oblike zločina koji uključuju genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja. Tužiteljstvo ICTY-ja optužilo ga je za genocid, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva te uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992.-1995. godine.
Optužba za genocid podijeljena je u dvije točke. Jedna se odnosi na 1992. godinu i osam bosanskohercegovačkih općina: Zvornik, Bratunac, Vlasenicu, Foču, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor i Sanski Most, a druga obuhvaća ubojstva više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka oko Srebrenice i nanošenje teških patnji desetinama tisuća žena, djece i staraca prisilno preseljenih iz toga područja u srpnju 1995. godine. Poseban dio optužnice odnosi se na tri i pol godine dugu opsadu Sarajeva te širenje terora nad civilnim stanovništvom granatiranjem grada i djelovanjem snajperista.
Mladić je optužen za granatiranje ulica, stambenih zgrada, institucija i bolnica, pri čemu je poginulo ili ranjeno više od deset tisuća građana, među kojima velik broj djece i žena. Tužitelji u Haagu navode i njegovu naredbu: 'Otvorite vatru i udarite tako da ih raspametite!'. Na mjestu zapovjednika ostao je do pred kraj 1996. godine kao general-pukovnik i s etiketom 'bosanskog krvnika'.
Iz optužnice protiv Mladića u posljednjoj izmjeni izbačeni su zločini počinjeni u Hrvatskoj.
Tužitelji su u završnoj riječi tvrdili kako je tijekom suđenja dokazano sudjelovanje Mladića u udruženom zločinačkom pothvatu nasilnog stvaranja srpske države na teritoriju BiH, čiji je bio jedan od protagonista, te zatražili kaznu doživotnog zatvora.