Iznoseći obranu za prvu stranku u Hrvatskoj koja je optužena za korupciju, Terešak je rekao da HDZ nije vodio njezin bivši predsjednik i nekadašnji premijer Ivo Sanader, već stranačko predsjedništvo. Ustvrdio je i da predsjedništvo nije donijelo nijednu odluku o crnim fondovima.

''Ako je novac prikupljan na crno, prikupljan je za privatne potrebe i korišten. I onda su pojedinci stekli protupravnu imovinsku korist, a ne stranka'', zaključio je Terešak.

Ponovljeno suđenje za izvlačenje 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media, u slučaju koji je postao sinonim korupcije u hrvatskoj politici, formalno je krenuo iznova krajem siječnja, a posljednjih mjeseci rasprave se nisu održavale zbog epidemije i potresa.

Svi optuženi među kojima i HDZ kao stranka u čiji je crni fond navodno išao dio novca koji je izvlačilo tadašnje stranačko vodstvo, odbacuju krivnju. Na prvom su suđenju 2013. nepravomoćno osuđeni, ali je presudu 2015. ukinuo Vrhovni sud.

Ponovljeno suđenje koje je počelo još 2016. prekinuto je zbog bolesti Nevenke Jurak, vlasnice agencije po kojoj je i nazvana korupcijska afera, u srpnju 2018. kada je Sanader trebao iznijeti svoju obranu. I on je više puta odgađao rasprave zbog svog zdravstvenog stanja.

Nevenka Jurak u međuvremenu je preminula, suđenje je za nju obustavljeno, a Sanader je u svojoj obrani u veljači kazao da nije zaradio na Fimi mediji. Ispričao je da je još 70-ih i 80-tih godina prošlog stoljeća u Austriji zaradio gotovo 2,7 milijuna eura. Od ranije je u vlasništvu imao nekretnine i umjetnine, a stan u Splitu i tri stana u Zagrebu navodno je kupio još 90-ih godina.

Uz Sanadera koji je ranije u ovom slučaju nepravomoćno dobio devet godina zatvora i stranke kažnjene s pet milijuna kuna, na optuženičkoj klupi su i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić, HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević te bivši glasnogovornik Sanaderove Vlade i stranke Ratko Maček.

Sanader, koji izdržava zatvorsku kaznu zbog slučaja Planinska, u prosincu je nepravomoćno osuđen za mito primljeno od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine, a 2018. za profitersku proviziju od austrijske Hypo banke. Nepravomoćno je oslobođen optužbi za prodaju jeftinije HEP-ove struje tvrtki Dioki.