Ljubičić je istaknula da brojna istraživanja provedena u Hrvatskoj potvrđuju prisutnost uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu te njegovu rodnu uvjetovanost.

Istraživanja pokazuju da 7,9 posto žena mlađih od 50 godina doživi seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, među njima značajno više mlađih od 35 godina. Kod muškaraca taj postotak iznosi 1,1 posto, navodi se u priopćenju pravobraniteljice.

Lani je došlo do značajnog porasta broja pritužbi vezanih uz spolno uznemiravanje zahvaljujući građanskim inicijativama poput #nisamtražila. Međutim, tek svaki deseti ispitanik/ca je prijavio/la spolno uznemiravanje na poslu.

Ispitanici koji to nisu učinili strahuju od gubitka posla te ne vjeruju da bi počinitelj/ica na kraju bio/la kažnjen/a, kaže se u priopćenju.

Žene su češće izložene i zlostavljanju na radnom mjestu. Mobing je prijavilo 36,6 posto radnica, dok je broj muškaraca koji se požalio na mobing 10 posto manji.

Mali pozitivni pomaci, osuđujućih presuda vrlo malo

Slučajevi zlostavljanja i mobinga najčešće se odnose na ogovaranje, nedodjeljivanje radnih zadataka ili pretjerano dodjeljivanje, kritiziranje, ignoriranje, namjerno podmetanje poslovnih problema i verbalno vrijeđanje.

Pravobraniteljica dodaje da u određenim profesijama dolazi do nasilja korisnika usluga prema radnicama, a to se posebno odnosi na profesije u kojima dominiraju žene, poput socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, administracije ili novinarstva.

Više od tri četvrtine muškaraca i žena izjavilo je da spolno uznemiravanje i neprihvatljivo ponašanje koje su doživjeli na radnom mjestu ostavlja posljedice na njihovo zdravlje, bilo da je riječ o fizičkom ili mentalnom zdravlju.

Pravobraniteljica ističe kako je prošlu godinu ipak došlo do određenih pozitivnih pomaka, kao što su propisivanje strožih kazni i uvođenje progona po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja.

No, s druge strane, kazneno se procesuira svega nekoliko slučajeva godišnje, dok je osuđujućih presuda još i manje, stoji u priopćenju.