Dugogodišnji izraelski premijer Benjamin Netanyahu doživio je velik udarac na izborima održanim u utorak, na kojima njegova koalicija nije ostvarila dovoljan broj mandata za formiranje vlade. No rezultati izbora ne jamče to da je era Benjamina Netanyahua došla kraju. Kao premijer je odradio četiri mandata, a na vlasti je 13 godina, od čega 10 u nizu. Njegov desničarski Likud, prema još uvijek neslužbenim rezultatima, osvojio je 32 mandata u Knesetu, jednako kao i izazivači iz centrističke Kahol Lavan (Bijelo-plave) koalicije, koju vode umirovljeni general Benny Gantz, bivši načelnik izraelskog glavnog stožera, i bivši novinar Yair Lapid
U Knesetu sjedi 120 zastupnika i za formiranje vlade potrebna je 61 ruka pa zemlju čekaju tjedni mukotrpnih pregovora s neizvjesnim ishodom i mogućnošću da građani budu primorani opet ići na birališta.
Benny Gantz je, odmah kada je postalo vidljivo da Netanyahu neće pobijediti, pozvao na stvaranje vlade nacionalnog jedinstva u koju bi bio uključen Likud, ali bez Netanyahua. Gantz je vodio kampanju usredotočenu na Netanyahuovu politiku podjela i skandale koji ga prate, a predstavljao se kao čista i odgovorna alternativa. Kako bi osvojili podršku desničara i doseljenika koji žive na palestinskim teritorijima, obojica su pokušala prodati obećanja o ekspanzionističkom Izraelu koji širi svoje granice duboko na palestinski teritorij.
Likudu s krajnjom desnicom i vjerskim strankama ortodoksnih Židova, prema pisanju Haaretza, nedostaje pet mandata za formiranje vlade (prebrojano 90 posto glasova). Iako Netanyahuu fali pet mandata, ne nedostaje mu duha te je u prvim izjavama nakon izbora najavio formiranje snažne cionističke vlade.
vezane vijesti
I dok se Netanyahu trsi održati imidž vođe i neprikosnovenog izraelskog lidera, opozicija likuje, a mediji izvještavaju o porazu političkog čarobnjaka kojemu je ponestalo zečeva u šeširu. Izraelci su morali na druge izbore ove godine nakon što poslije travanjskih desnica, iako je imala potencijalnu većinu, nije postigla dogovor o formiranju vlade.
Zapelo je na sukobu između bivšeg ministra vanjskih poslova Avigdora Liebermana, bivšeg Netanyahuova saveznika koji vodi sekularnu desničarsku stranku Yisrael Beiteinu (Izrael naš dom), i vjerskih stranaka oko služenja vojnog roka. Naime, ortodoksni Židovi oslobođeni su služenja vojske, što se ne sviđa Liebermanu i želi to promijeniti. Obraćajući se svojim pristalicama kasno u utorak, Lieberman je rekao da također želi široku, sekularnu koaliciju s Plavo-bijelima i Likudom. Od travnja je Lieberman porastao s pet na devet mandata pa se čini da je njegova politika, kojom se suprotstavio Netanyahuu, donijela ploda. Biračko tijelo u velikoj mjeri čine mu imigranti s područja bivšeg Sovjetskog Saveza.
Netanyahuova zapaljiva krajnje desna retorika, kojom je arapsku manjinu doslovno označio kao petu kolonu, urodila je kontraefektom i dobrim rezultatom Zajedničke arapske liste koja je osvojila 13 mandata.
Sistem formiranja vlade u Izraelu sličan je onom u Hrvatskoj. Dakle pretendent mora donijeti dokaze predsjedniku da iza sebe ima dovoljno ruku za formiranje vlade, a potom dobije šest tjedana za njeno formiranje. Predsjednik Reuven Rivlin poručio je kako će napraviti sve što je u njegovoj moći da se vlada formira i da se izbjegnu treći izbori u nešto više od pola godine.
69-godišnji Netanyahu ne bori se samo za politički opstanak, već i za svoju slobodu jer je suočen s optužbama za korupciju. Većina u parlamentu mogla bi mu dati imunitet od kaznenog progona.
